Aktiviran MAP: Koje obaveze čekaju Bosnu i Hercegovinu na putu u NATO

 

Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO savezu što pokazuje čvrstu odlučnost Zapada da našoj zemlji pruži svu neophodnu pomoć ali i priznanje našim institucijama i ljudima koji su radili da bi BiH bila prepoznata u euroatlantskim integracijama.

Aktiviranjem MAP-a dolaze nove velike obaveze za Bosnu i Hercegovinu.

Kako je za Radiosarajevo.ba pojasnio brigadir Oružanih snaga BiH i jedan od pregovarača pri NATO integracijama Alija Kožljak, aktiviranje MAP-a znači ponudu Bosni i Hercegovini da izradi prvi godišnji nacionalni program saradnje s NATO-om.

“MAP je najviši mehanizam saradnje jedne države aspiranta sa Alijansom. BiH je do sada sudjelovala u programima saradnje i konkretno kroz IPAP program (Individual Partnership Action Plan) je ispunjavala svoje obaveze u raznim oblastima”, kaže naš sagovornik.

Prema njegovim riječima postoje brojna pitanja u okviru MAP-a.

Pored vojnih i odbrambenih pitanja, govorimo i o poglavlju koje podrazumjeva politička, ekonomska, sigurnosna i pravna pitanja. Tu su i pitanja odgovarajućih resursa potrebnih državi da bi ispunjavala svoje obaveze jednog dana kada postane članica NATO-a. To znači da kroz ovaj godišnji nacionalni program, BiH treba iskazati svoje mogućnosti. To je testiranje i evaluacija mogućnosti Bosne i Hercegovine da sudjeluje u programima NATO-a jednog dana”, precizirao je Kožljak.

Bosna i Hercegovina će kroz godišnji nacionalni program saradnje s 
NATO-om poboljšavati svoje kvalitete, sposobnosti i kapacitete.

Bosna i Hercegovina će sada sarađivati sa NATO-om na najvišem nivou. Ranije su to bili neki šefovi odjela, odnosno u BiH bi to bili neki pomoćnici ministara. Međutim, godišnji program saradnje podrazumjeva sastanke i direktne aktivnosti na najvisem nivou. NATO će sada automatski moći ocijeniti napredak naše zemlje u ispunjenu prava i obaveza”, naveo je Kožljak.

Naš sagovornik je podsjetio na slučaj Makedonije koja je 15 godina pregovarala s NATO-om ali zbog neriješenog pitanja imena države, kojeg je tek nedavno riješila sa Grčkom, sada je ta bivša jugoslovenska republika pozvana u NATO savez.

Spomenuo je i Talinnski uslov.

“Za BiH pored tih ustavljenih pitanja, koja važe za svaku državu da načini progres u pomenutim oblastima i dalje ostaje pitanje, odnosno uslov koji je postavljen Bosni i Hercegovini u Talinnu a to je rješavanje perspektivne napokretne vojne imovine. U RS još nije uknjižena niti jedna lokacija. Imamo neke sudske sporove, međutim to još uvijek nije okončano”, napominje Kožljak.

Ocijenio je, da unatoč svim problemima i preprekama, BiH ima kapacitete da ispuni sve obaveze

Ja sa sigurnošću mogu potvrditi da BiH u potpunosti posjeduje kapacitete koji mogu odgovoriti izradi kvalitetnog godišnjeg programa saradnje. BiH ima itekako stručne i obučene ljude u svim institucijama. Siguran sam da Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH su možda korak naprijed, ali svakako to će se koristiti kao jedan benefit, da to bude neki pokretač i za druge institucije da se adekvatno uključe u izradu godišnjeg programa. Imamo i sredstva, ali će NATO više cijeniti našu volju i želju da to uradimo. NATO je nama pri ruci sa svim mehanizmima, institucijama i personalom da nam pomogne u izradi ovog godišnjeg programa. Najveći izazov za nas je naša zajednička volja da kvalitetno pristupimo ovom pitanju”, zaključio je Kožljak.

Leave a Comment