Bešlin: Srbija je nasilno pokušala mijenjati granice, sada se bori da sačuva svoju

SRBIJANSKI HISTORIČAR

 

SARAJEVO, (Patria) – Srbijanski historičar Milivoj Bešlin održao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predavanje na temu „Stoljeće Jugoslavije“. Predavanje je organizovao Centar za historijska istraživanja iz Sarajeva.

Bešlin je govorio o nastanku Jugoslavije, njenom razvoju kroz historiju, pa sve do raspada, odnosno događaja koji su doveli do njenog krvavog raspada.

„Jugoslavenska ideja je, prije svega, bila jedna emancipatorska i oslobodilačka ideja, koja se nije tako u praksi do kraja realizovala. Međutim, sa sigurnošću se može reći da je ta ideja dovela do toga da prvi put u svojoj historiji južnoslavenski narodi postanu subjekti historije, a ne objekti, kako su do tada bili“, kazao je Bešlin, prenosi Patria.

On je istakao kako neki historičari smatraju da je Jugoslavija 1918. godine nastala prekasno da bi se stvorila jedinstvena jugoslovenska nacija, ali prerano da bi se shvatila činjenica da su južnoslavenske nacije već do kraja bile formirane.

 

Bešlin je istakao kako su Jugoslaviju stvorile tadašnje intelektualne elite svjesne važnosti njenog formiranja, ali da je jednako tako počelo njeno rušenje iz redova intelektualnih elita koje su nakon smrti Josipa Broza Tita bile začetnice bujanja nacionalizma.

„Kada je Slobodan Milošević došao na vlast u Srbiji, on je počeo da ruši autonomije pokrajina, odnosno srušio je sve principe na kojima je počivao jugoslavenski federalizam. Nakon toga se okrenuo Crnoj Gori, pa Sloveniji, a onda smo došli do rata u Jugoslaviji“, kazao je Bešlin.

On je pojasnio i način na koji su tadašnje jugoslavenske republike došle do nezavisnosti.

„Tadašnja Evropska zajednica, današnja EU, formirala je Badinterovu komisiju arbitražnu komisiju. Oni su najbolji mogući način razumjeli jugoslaveski federalizam i karakter Jugoslavije, a to je da nacije imaju pravo na samoopredijeljenje, ali to samopredijeljenje ne smije da zadire u nepromjenjivost državnih granica unutar Jugoslavije, odnosno republičke granice su ujedno i državne granice“, kazao je Bešlin.

On je podsjetio da je EU prihvatila to mišljenje Badinterove komisije, te je odlučila da je to način na koji će republike izaći iz Jugoslavije.

„Pet od šest predsjednika republika je prihvatilo i potpisalo odluku Komisije, osim Slobodana Miloševića, koji nije bio zadovoljan granicama u kojima Srbija egzistira“, kazao je Bešlin.

Podsjetio je da je nakon toga Srbija krenula u nasilnu promjenu granica.

„Srbija je ratom i nasilje srušila AVNOJ-evske granice. Ironija je sada u tome da su sve jugoslavenske republike uspjele dobiti državu u tim AVNOJ-evskim granicama osim Srbije koja se još uvijek bori da sačuva svoju južnu granicu na Kosovu“, istakao je Milivoj Bešlin.

Bešlin je rekao kako je možda najbolja ocjena nastanka i rušenja Jugoslavije ta da su Jugoslaviju stvarali najbolji, a rušili najgori.

Leave a Comment