IMA LI MJESTA OVIM STIHOVIMA U ČETVRTOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE?! ‘Djeci su parale utrobe, kopale oči. Bez spolovila ostajali su tate, bez sisa mame’

 

Je li uputno desetogodišnjacima čitati o paranju dječje utrobe i rezanju spolovila, u Ministarstvu obrazovanja ne dvoje:  Sljedeće godine kreće pilot-projekt cjelovite kurikularne reforme i ovakve će se teme rješavati sustavno, poručuju u MZO-u

Duhovnu ili religioznu poeziju osnovci obrađuju u osmom razredu, ne samo kroz rimokatoličke pjesme, nego i, primjerice, indijanske i slične motive. Ipak, u četvrtom razredu osnovne na službenom popisu lektirnih djela niz je godina “Pusa od krampusa” Zvonimira Baloga.

Glavna tema zbirke pjesama je odnos čovjeka i Boga.

Ne toliko zbog izrazito religioznog karaktera ove zbirke, nego primarno zbog stihova pjesme “Gospa Međugorska”, roditelji čija su djeca dobila na čitanje ovo lektirno djelo zapomažu: to nije primjereno desetogodišnjacima.

U “Pusi od krampusa”, čiji je rukopis po navodu jednoga od izdanja završen 1989., Balog opisuje kršćanske svece, blagdane, neke biblijske motive, likove ili događaje. Ukupno 66 pjesama govori o Djevici Mariji, Isusu, Alojziju Stepincu, Međugorju, svetom Ivanu Krstitelju, Evi, Adamu, anđelima i ostalima, ponajprije o Bogu.

Nacionalni naboj

Čitava je zbirka s izrazitim nacionalnim nabojem, a u “Gospi Međugorskoj” stoji:

“Hrvatski je narod najugroženiji, najnesretniji na planetu! Bleiburg, Jazovka i druge špilje postaje su našeg križnog puta, dio hrvatske su zbilje. U hercegovačkim, istarskim i ličkim jamama još se urlik vrti, leleče jeka očajničkog padanja. U carstvu bezumne podivljale smrti pod zastavom pobjednika slavile su se laži i padanja.

Nisu bile izbirljive provalničke kame, djeci su parale utrobe, kopale su oči. Bez spolovila ostajali su tate, bez sisa mame. Iz hrvatskih usta hrvatski jezik užarenim su kliještima čupali, kad bi pod okriljem mraka, krvavih očiju u usnule domove upali”.

Pjesma se nastavlja zahvalom Gospi u ime svih Hrvata, a sam pisac u pogovoru ističe poruku malim čitateljima: “U želji da se uz knjigu zabaviš, a još više da se zamisliš nad njom i nad sobom, primi veliku pusu od krampusovog tate – Zvonimira Baloga”.

– Nikad ne bih rekla da je ovakvo što pisao Zvonimir Balog, potpuno se razlikuje od ostalih njegovih djela pisanih za djecu. Nije primjereno uzrastu od 10 godina. Ne bih to odabrala za lektirno djelo jer ne vidim koju poruku time prenijeti – komentari su triju nasumično odabranih učiteljica razredne nastave.

Mišljenje struke Na popisu lektire za četvrti osnovne ukupno je 25 autora, od kojih su obvezna prva dva – Mato Lovrak i Ivana Brlić Mažuranić. Nastavnici biraju ukupno sedam djela. “Pusa od krampusa” navedena je na popisu pod Balogovim imenom uz još tri djela među kojima nastavnik može birati: “Ja magarac”, “Nevidljiva Iva” ili “Zmajevi i vukodlaci”.

Iako hrvatski predaje 20 godina, učiteljica Diana Greblički iz Osnovne škole Špansko Oranice u Zagrebu nije za lektiru nikada birala “Pusu od krampusa” niti poznaje tu zbirku. No pojasnila je po kojim kriterijima bira lektiru.

– Radila odabir s učenicima ili bez njih, uvijek prije pročitam djelo, kako bih imala u vidu ishod, odnosno ono što želim postići tim djelom, s kojim ciljem ga čitamo – hoću li upozoriti djecu na određenu tematiku, obraditi neku književnu vrstu ili što drugo. Svrha lektire ponajprije treba biti poticanje čitanja – kaže učiteljica, koja je u sklopu kurikularne reforme radila na prijedlogu novog kurikuluma za hrvatski.

Na tome popisu lektirnih djela jest Balog, ali ne i njegova “Pusa od krampusa”.

Je li uputno desetogodišnjacima čitati o paranju dječje utrobe, rezanju spolovila i grudi, u Ministarstvu obrazovanja ne dvoje: – Navedeni naslov ne nalazi se na popisu lektire u sklopu prijedloga predmetnog kurikuluma Hrvatski jezik. Budući da od sljedeće godine uvodimo pilot-projekt cjelovite kurikularne reforme, ovakve će se teme rješavati na sustavan način – poručuju u MZO-u.

Leave a Comment