Kako smo obrisali Srbe u Goraždu, Hrvate u Bihaću i Bošnjake u Livnu…

 

Mi samo dublje i dublje zapadamo u to etničko blato iz kojeg ćemo se sve teže izvući…

Ne stišava se bura nakon što je procurio Prijedlog Odluke o određivanju broja delegata u Dom naroda Federacije BiH

Prema tom prijedlogu Centralne izborne komisije, a koji primjenjuje rezultate popisa stanovništva 2013. godine, iz USK bi se trebalo birati 7 delegata, od čega 3 iz reda bošnjačkog, tri iz reda srpskog, i jedan iz reda Ostalih.

“Iz Posavskog kantona bira se samo jedan delegat iz reda hrvatskog naroda. Iz Tuzlanskog kantona se bira 9 delegata, uključujući 5 Bošnjaka, dva Srbina i dva iz reda Ostalih. Iz Ze-Do se bira 7 delegata – četiri Bošnjaka, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Ostali.  Iz BPK nema određenog broja delegata. SBK bi davao pet delegata, od čega jedan Bošnjak i četiri Hrvata. Iz HNK bi se biralo sedam delegata, pet Hrvata i dva Srbina. Iz ZHK birala bi se četiri delegata hrvatske nacionalnosti. Iz Kantona Sarajevo bi bilo izabrano 12 delegata, četiri Bošnjaka, pet Srba i tri Ostala. Livanjski kanton bi dao šest delegata, dva Hrvata i četiri Srbina” stoji u pomenutoj odluci.

O konačnom rješenju ovog pitanja, prema nezvaničnim saznanjima BUKE, neće biti odlučeno prije maja ove godine. Uskoro se očekuje obraćanje iZ CIK-a na vanrednoj konferenciji za medije

Prema našim informacijama, ključno će biti tumačenje u vezi sa procesom povratka u BiH odnosno da li je on uopšte okončan u BiH, ili će se početi primjenjivati Zakon o popisu stanovništva iz 2013. godine, kako nalaže Izborni zakon BiH. Onda u tom slučaju treba proglasiti da je aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji se tiče povratka, završen.

“Dvije su stvari ključne, prva da nije ništa novo, imamo sukob ustava BiH odnosno aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma koji govori o procesu povratka i sukob popisa iz 2013 godine gdje se kaže da će se popis iz 2013 primjenjivati na narednu uspostavu vlasti tj. prvu uspostavu nakon provedenog popisa to bi trebali biti opći izbori 2018” kaže za BUKU politički analitičar Almir Terzić

Centralna izborna komisija je već najavila kako će primijeniti popis iz 2013. godine prilikom donošenja svojih odluka. S druge strane,  imamo činjenicu da popis iz 1991. godine važi do momenta okončanja procesa povratka.

“Nejasno je ko može ovog trenutka reći da li se završio proces povratka u BiH, da li je konačni tumač parlamentarna skupština BiH Ili ured visokog predstavnika” naglašava Terzić.

S druge strane, on misli kako je krajnje nekorektno ponašanje međunarodne zajednice u BiH koja dobrim dijelom snosi odgovornost za novonastalu situaciju krize oko izbornog zakona i duboke političke krize koja može uzrokovati i pogrešne korake odnosno kasnija osporavanja kod ustavnog suda BiH jer postoje naznake da ukoliko se primijeni popis iz 2013 .godine predstavnici Bošnjaka će podnijeti apelaciju ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti takve odluke.

“U takvoj situaciji bi moglo doći do potpunog kolapsa vlasti u BiH. Mislim da OHR mora da se probudi i da konačno kaže da li se primjenjuje popis iz 2013. ima li osnova za to ili nema, kao krajnji tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jer ukoliko i ovo prešute i uđemo u novu krizu, ona može imati nesagledive posljedice. CIK je dužna da primjenjuje zakonske odredbe i u ovom slučaju CIK će postupiti onako kako kaže zakon” naglašava Terzić.

HDZ BiH je u obrazloženju, u apelaciji ustavnom sudu BiH tražio primjenu popisa iz 2013. godine.

“Ono što je krajnje zabrinjavajuće je što niko nije vodio računa o tome kakav će biti odjek popisa iz 2013. godine u pojedinim dijelovima BiH, pa ćemo imati situaciju da u nekoliko kantona nećemo imati predstavnike određenog broja naroda kao što su Unsko-sanski i Bosansko-podrinjski kanton, gdje više ne bi bilo predstavnika hrvatskog naroda ili npr. Bosansko-podrinjski ili Zapadno-hercegovački, iz kojeg se više ne bi birali predstavnici srpskog naroda i došlo bi do skandalozne činjenice da Livanjski kanton i Zapadno-hercegovački, pa čak i Posavski ostao bez predstavnika Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije” kaže Terzić dodavši da je to sve rezultat popisa iz 2013. god.
“Sada je ključno ko će reći šta je važeća odredba da li popis iz 1991. ili iz 2013., ali ono što treba imati na umu je da zakon i ustav trenutno nisu u saglasnosti šta se primjenjuje. Zakon o popisu kaže-primjenjivaće se popis a ustav kaže da će se po okončanju procesa povratka primjenjivati neki drugi popis” kaže on.

Na pitanje da li su ovakvi prijedlozi uvođenje aparthejda, naš sagovornik tvrdi kako mi aparthejd u BiH imamo već 20 i nešto godina, to je utvrdio i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, donoseći ne jednu već 4 presude i mislim da se na to trebamo fokusirati, niko neće da kaže, niko nema hrabrosti da kaže da živimo u etnički duboko podijeljenom društvu.

“Mi samo dublje i dublje zapadamo u to etničko blato iz kojeg ćemo se sve teže izvući jer jednako tako kao što dvije škole pod jednim krovom ne postoje od juče, tako ne postoji ni segregacija građana BiH od juče nego od dejtonskog mirovnog sporazuma, dakle aparthejd je stvoren 1995,. a ne 2013., niti 2018” zaključuje naš sagovornik.

Leave a Comment