KO STOJI BOLJE NA EKONOMSKOM PLANU? Dok Njemačka uvozi radnu snagu, SAD protjeruju migrante i grade zidove!

Iako su u maniru prijateljskih država dvije stožerne ekonomije EU, Francuska i Njemačka, pokušale doprijeti do Donalda Trumpa, to im nije pošlo za rukom. U jednom trenutku se učinilo kako igra ‘dobar-loš’ policajac koju su sa Trampom igrali ‘hladna Merkel’ i ‘navodno Trampom oduševljeni Makron’ ipak donosi neke rezultate, ali sve se završilo kada je Tramp shvatio kako niti jedan od navedenih čelnika ne želi raditi ništa na štetu  EU.

Budući da Tramp nema nikakvih drugih mehanizama da kazni EU, iščupao je tek zasađeni hrast, koji je u dvorištu Bijele kuće dan ranije posadio sa francuskim predsjednikom u znak prijateljstva.

Makron i Merkelova su vjerovatno ‘prežalili’ famozni hrast kojeg je Tramp ‘poslao na liječenje’, a da li će američka ekonomija preživjeti trgovinski rat sa EU, ostaje da se vidi. Sada kada je već izvjesno kako će prve cijevi na gasovodu ‘Sjeverni tok 2’ biti postavljene već u narednim sedmicama, što je još jedan poraz SAD-a koje su se htjele nametnuti kao alternativni dobavljač prirodnog plina za bogato evropsko tržište, razmjere američke katastrofe postaju još veće.

Međutim, najbolji znak da SAD više ne uživaju povjerenje svojih dojučerašnjih makar i formalnih saveznika jeste povlačenje zlatnih rezervi iz SAD-a koje su određene zemlje već privele kraju.

Svi povlače zlato iz SAD-a

Početkom prošle godine njemačka Bundesbanka je, tri godine prije planiranog roka, vratila u zemlju 300 tona zlata koje je decenijama čuvala u SAD-u, a u augustu je dovršila povlačenje i preostalog zlata od ukupno 374 tone iz Pariza, gdje više nije ostalo ništa. U isto vrijeme je povukla i 940 tona zlata iz Londona.

Centralna banka Turske je tokom 2017. godine povukla sve zlatne rezerve iz američkih Federalnih rezervi, piše Capital. Navode i da je turski list Hurijet pisao da je odluka o povlačenju zlatnih poluga donesena zbog pogoršanja odnosa Ankare i Washingtona po više regionalnih i bilateralnih tema.

Nacionalna banka Austrije je ranije najavila da će do kraja ove godine u zemlju vratiti 140 tona zlatnih rezervi, čime bi se polovina ukupnih rezevi našla u zemlji i to dve godine pre nego što je planirano. Holandija je još 2015. počela da vraća zlato, čiju je trećinu držala kod kuće, a ostatak najvećim dijelom u Njujorku, ali i Otavi i Londonu.

Kad već ne može zadržati zlato, Tramp pokušava ‘smanjiti nezaposlenost’ tako što se zidovima pokušava zaštititi od migranata iz Meksika, što se nikako ne može reći za Njemačku koja vapi za radnom snagom.

Njemačka uvozi radnike, SAD ih protjeruju

Posla ima, ali nema radnika i to je veliki problem na koji ukazuje sve više njemačkih firmi, piše Deutsche Welle. Njemačkoj trenutno nedostaje 440.000 visokokvalificiranih radnika. Samo u elektro-industriji fali 50.000 inženjera, u IT-sektoru oko 55.000 stručnjaka, dok je u strojogradnji raspisano oko 11.000 natječaja – odnosno 50 posto više nego godinu dana ranije.

U međuvremenu čak 60 posto njemačkih kompanija ističe da im je nedostatak kvalificirane radne snage najveći poslovni problem. Svaka peta firma zato traži mlade talente u drugim regijama, intenzivnije surađuje s obrazovnim ustanovama i radi na prekvalifikaciji vlastitih radnika.

16 posto firmi je uvelo fleksibilne radne modele poput jobsharinga, dok je 13 posto firmi spremno zaposliti i kandidate bez odgovarajućih kvalifikacija – ali s potencijalom daljnjeg razvoja. Cilj njemačke vlade je puna zaposlenost – i to već 2025. godine.

Prema nekim prognozama, Njemačkoj bi 2030. moglo nedostajati preko 3 miliona kvalificiranih radnika Trenutno je slobodno preko milion radnih mjesta, ali je isto toliko i dugoročno nezaposlenih. Njemačkoj nedostaju stručnjaci i to više nego ikada ranije. Zbog nedostatka kvalificirane radne snage njemačka privreda godišnje gubi oko 30 milijardi eura.

Svi ovi podaci govore o vitalnosti njemačke ekonomije koja može progutati još milione ‘ekonomskih migranata’, a da to država ili EU i ne osjete. Sa druge strane situacija je alarmantna u SAD-u. Čak i manji migrantski val iz Meksika mogao bi poljuljati ionako složenu situaciju. Uostalom, pored toga što je zabranio ulazak u SAD muslimanima iz nekoliko država svijeta, Tramp je odlučio nasilno stati u kraj i ekonomskim migrantima iz Meksika. Svijet je sa zgražanjem mogao proteklih mjeseci gledati scene protjerivanja migranata i njihovih porodica, ili pak nasilnog odvajanja žena i djece na granici.

Da ne spominjemo kako je počeo graditi i sporni zid na granici sa Meksikom kako bi zaštitio ‘američku ekonomiju i imovinu’, a nešto slično se može očekivati i na granici sa Kanadom. Svi znamo da su ‘klimava ona carstva koja su primorana da se na vlastitoj granici brane’.

Siromaštvo u SAD sve izraženije

Siromaštvo je sve prisutnije u SAD-u od dolaska administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, navodi se u izvještaju specijalnog izvjestioca UN-a za ekstremno siromaštvo Filipa Alstona. On je naveo da sve ukazuje na to da je cilj Trampove politike smanjivanje socijalnih davanja za više miliona siromašnih i istovremeno nagrađivanje bogatih.

Alston je pozvao američke vlasti da obezbjede solidnu socijalnu zaštitu i da odgovore na probleme, a ne da “kažnjavaju i zatvaraju siromašne”.

“Dok se smanjuju socijalna davanja i pristup zdravstvenom osiguranju, poreska reforma predsjednika Trampa donijela je mega-bogatim i velikim kompanijama finansijske dobitke, čime se dodatno povećava nejednakost”, ističe Alston.

Prema njegovim riječima, američka politika u borbi protiv siromaštva od vremena američkog predsjednika Lindona Džonsona “najboljem slučaju je zanemarena”.

“Međutim, sve ukazuje na to da je politika koja se vodi u protekloj godini namjerno osmišljena za uklanjanje osnovne zaštite najsiromašnijih, da kazni nezaposlene i da najosnovnija zdravstvena zaštita postane privilegija koja se mora zaraditi, a ne da bude pravo svakog građanina”, napominje Alston.

On kaže da skoro 41 milion ljudi ili 12,7 odsto ljudi živi u siromaštvu, 18,5 miliona u ekstremnom siromaštvu, dok je svako treće dijete siromašno. “Amerika ima najvišu stopu siromaštva među industrijalizovanim zemljama”, dodaje Alston.

Američki dug kreće se prema povijesnom maksimumu

Prema navodima američkog medija The Washington Post, koji se poziva na prognoze Proračunskog odbora američkog Kongresa (The Congressional Budget Office CBO), krajem ove godine američki savezni dug dosegnut će 78% američkog BDP-a, što je maksimum od 1950.g.

U prvih 8 mijeseci financijske 2018.g. (počela je 1. oktobra 2017.g.), negativni saldo proračuna povećan je za 23% i iznosi 532,2 milijarde dolara u usporedbi s 432,9 milijardi dolara koliko je iznosio u istom razdoblju prethodne financijske godine. Proračunski rashodi od početka ove financijske godine porasli su za 5,9% (2,76 trilijuna dolara), a u isto vrijeme prihodi u proračun povećali su se za 2,6% (2,22 trilijuna dolara), stoji u izvještaju.

Naravno, lošu socio-ekonomsku situaciju Tramp pokušava ublažiti navodnim poticanjem ‘domaće proizvodnje’ kroz uvođenje carina na inostrane uvozne proizvode. Takvi potezi izazivaju recipročne mjere pogođenih država, što se ponovo odražava na nivo stranih ulaganja u SAD, što možemo vidjeti na primjeru Kine, koja je također uvela carine na proizvode iz SAD-a.

REZULTAT TRUMPOVOG PROTEKCIONIZMA: Za pet mjeseci kineske investicije u SAD-u smanjile se za čak 92%

 

Kontramjere u vidu novih carina na američke proizvode  od prošle sedmice primjenjuje i EU, a od večeras carinama se pridružila i Kanada uz Meksiko koji je dosta ranije, prvi odgovorio na tarife administracije u Washingtonu. Na koncu, SAD su zahvaljujući ‘Trampovom protekcionizmu’ ostale ekonomski izolovane sa sankcijama i carinama nametnutim gotovo cijelom svijetu, dok EU bilježi nove rekorde u zaposlenosti.

PODACI EUROSTAT-a: Prošle godine rekordna zaposlenost u EU

 

Zbog svega navedenog, ne treba nas čuditi kako i naše komšije zauzimaju pobjedničku stranu. Iako se kiti rusofilstvom, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, dobro zna koja to država ‘izdržava’ Srbiju. Nedavno je prilikom obilaska radova na njemačkoj ambasadi u Beogradu kazao:

-Njemačka je postala prvi partner Srbije u trgovinskoj razmjeni i to se neće mijenjati u narednih 20 godina, to je izvjesno. Takođe je i najveća zemlja izvoznik i najveća zemlja uvoznik proizvoda iz Srbije. Preko 45. 000 radnika zaposleno je u njemačkim kompanijama u Srbiji.

Građanima je posebno preporučio da “ pobjegnu od zavjereničkih teza i tema, te da razmišljaju kako da promijene zemlju, da razmišljaju o djeci i da znaju da rad donosi najbolji rezultat”.

Leave a Comment