Konferencija u Banjaluci: Kroz istoriju bosnski jezik je pobijedio sve koji su ga negirali

Kabinet Ramiza Salkića, potpredsjednika Republike Srpske, u saradnji sa Institutom sa jezik Univerziteta u Sarajevu i Bosanskom medijskom grupom organizovao je danas u Banjaluci Drugu konferenciju o bosanskom jeziku sa međunarodnim učešćem pod nazivom “Jezik, sloboda, tradicija – Društveno-politička stvarnost bosanskoga jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici”, javlja Anadolu Agency (AA).

“Naš cilj nije da dokazujemo postoji li ili ne postoji bosanski jezik. Mi ovdje govorimo o kontinuitetu bosanskog jezika i sistemu koji pokušava da to negira. Nama je potpuno jasno da vlast u ovom entitetu provodi zaključke i preporuke Akademije nauka i umjetnosti iz Srbije koja je 1998. godine donije zaključke, preporuke i smjernice da se negira bosanski jezik i sve što ima vezu sa BiH, Bošnjacima zapravo, da se upravo na izvoru pokuša uništiti sve što je bosansko i nama je to jasno. Mi smo ovdje da pokažemo da smo svoji na svome da znamo ko smo i šta smo i da nas niko neće uspjeti da omete u tome”, kazao je Ramiz Salkić.

On je uputio poziv vlastima RS-a “da prestanu diskriminaciju, da prestanu ovaj aparthejd u obrazovonom procesu, da odustanu od namjera da prave zajednički plan i program sa Srbijom jer je to jedan novi vid agresije na BiH i to će produbiti ionako veliki jaz u obrazovnom procesu koji se odvija u ovom dijelu BiH.

“Želimo pokazati da u sistemima obrazovanja na prostoru bivše Jugoslavije bosanski jezik je u gotovo svim sistemima, u potpunosti je priznat, ali zapravo imao upravo ovdje gdje većinsko stanovništvo u BiH govori bosanskim jezikom imamo u jednom manjem dijelu BiH negiranje tog bosanskogjezika. Kroz istoriju bosanski jezik je pobijedio sve koji su ga negirali. Pobijedićemo i ovu vlas preživjećemo i ovo vrijeme, i mi Bošnjaci i BiH i bosanski jezik”, kazao je Salkić.

Podsjetio je da su na prvoj konferenciji donijeli zaključke i tražili od Ministarstva prosvjete i Pedagoškog zavoda RS-a da otvore dijalog o rješavanju problema.

“Oni su to jednostavno izbjegli, ne žele komunikaciju. To govori o njima, ne govori o nama”, rekao je Salkić.

Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu rekao je da je tematika današnje konferencije položaj bosanskog jezika odnosno društveno političke stvarnosti i njegov status u južnoslavenskom jezičkom okruženju. Naglasio je da će tokom konferencije sa prostora bivše Jugoslavije koji će govoriti u kojem je statusu bosanski jezik u tim zemljama.

“Bosanski jezik je društvena, politička, lingvistička činjenica, priznat je u svim zemljama bivše Jugoslavije. U Makedoniji uči kroz redovnu nastavu, na Kosovu u nekoliko opština tretira kao službeni jezik manjinskih naroda, u Crnoj Gori u sklopu predmeta srpski – hrvatski- crnogorski uči i bosanski jezik, u Hrvatskoj je započeo proces od ove godine će krenuti uviđenje bosanskog jezika kao C predmeta koji će podrazumjevati učenje bosanskog jezika i kulture, a u Srbiji je više od 100 udžbenika odštampano na bosanskom jeziku i da na taj način zapravo upoznamo širu javnost o tome u kojoj je poziciji bosanski jezik vjerujući da će to biti dobar put kas samom boljem društveno političkom pozicioniranju u BiH”, kazao je Kalajdžija.

Govoreći o negiranju bosanskog jezika u entitetu RS on je istakao da “procesi teku i na kraju će se morati realizirati ono što je prije svega društveno-historijska činjenica”.

“Mi iz Instuta za jezik se zalažemo i stalno to govorimo o potrebi njegovanja jezičke tolerancije”, dodao je Kalajdžija.

Na konferenciji učestvuju jezički stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i zemalja bivše Jugoslavije, koji će govoriti o kontinuitetu bosanskog jezika, njegovom statusu u ovim zemljama i suodnosu sa drugim jezicima i jezičkim zajednicama.

U Salkićevom kabinetu posebno su istakli značaj  konferencije kao podrške bošnjačkim roditeljima i djeci u RS-u, “koji se suočavaju sa dugogodišnjom i diskriminirajućom politikom Vlade, gdje je djeci Bošnjaka zabranjeno da pohađaju nastavu na bosanskom jeziku, što ostavlja dugoročne teške posljedice po življenje Bošnjaka na ovome prostoru”.

Leave a Comment