‘New York Times’: Dodik želi podijeliti BiH – mirno, ako je moguće

 

Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, želi odmah u startu razjasniti dvije stvari: da je predsjednik legitimne države, a ne etnički očišćene teritorije u državi s međunarodno priznatim granicama, i da je u 58. godini života još u stanju igrati košarku na profesionalnom nivou, piše New York Times.

Što se tiče košarke, možda ima pravo. Redovno je igra i, iako se nikad nije profesionalno bavio košarkom van granice bivše Jugoslavije, koja je bila velesila u tom sportu, pokazao je da zna baratati loptom u Sankt Peterburgu prošlog ljeta, kada se pridružio timu veterana, skupa s NBA zvijezdom Andrejem Kirilenkom, protiv moskovskih košarkaških veterana.

Međutim, kada se radi o njegovoj poziciji kao predsjednika države, tu je u krivu, nastavlja NYT.

Krenuo stopama Radovana Karadžića

Unatoč odlučnosti da se otcijepi od drugog dijela Bosne i Hercegovine, entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, Dodik je još uvijek samo predsjednik autonomne regije koja je površinom nešto manja od Belgije. Ta regija, odnosno entitet, zove se Republika Srpska – ime koje je krvlju natopljenoj zemlji dodijelio prethodnik Dodika, Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac, koji trenutno služi kaznu zatvora od 40 godina zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima (bosanskim muslimanima).

Tokom dva mandata na poziciji predsjednika RS-a, i još dva mandata kao premijer ovog entiteta, Dodik je uznemirio mnoge i okrenuo ih protiv sebe. Unatoč upozorenjima međunarodne zajednice i prekršivši presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, 2016. godine održao je referendum o tome hoće li se 9. januar slaviti kao nacionalni praznik, a to je dan kada je 1992. godine Karadžić proglasio državu na teritoriji Bosne i Hercegovine koja je samo srpska, započevši time genocidni pohod i rat, navodi se u New York Timesu.

Nakon što je referendum održan sa rezultatom upravo onakvim kakav je Dodik i priželjkivao, sa skoro stopostotnom podrškom tom datumu i proslavi praznika, SAD je nametnuo sankcije Dodiku, zbog potkopavanja poretka uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Kako Dodik i dalje nastavlja potkopavati državne institucije u Sarajevu, zapadni diplomati strahuju da je referendum služio samo kao uvod u drugi referendum, onaj o neovisnosti entiteta RS.

Također, Dodik nije imao lijepih riječi za izdvojiti o američkoj ambasadorici u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack, za koju je rekao da “provodi takvu politiku kao da je Hillary Clinton trenutno predsjednik SAD-a”. Cormack se poprilično distancirala od njega, a on kaže da mu to upravo i odgovara.

Od umjerenog političara do razuzdanog nacionaliste

“Da budem iskren, sada mi je život lakši kada mi ne dolazi i ne naređuje šta da radim”, kazao je Dodik.

Nekada ranije hvalili su ga u Washingtonu i Briselu kao umjerenog političara, koji se želi distancirati od militantnog srpskog nacionalizma, koji je 1990-ih i doveo do krvavog rata na Balkanu, ali se Dodik zatim preoblikovao u razuzdanog nacionalistu, koji je preuzeo retoriku prošlih i sadašnjih pokrovitelja u Beogradu, među njima i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Njegova vlast se ogleda u rasponu jednog autokrate do toga da postaje diktator, rekao je Vukota Govedarica, predsjednik Srpske demokratske stranke i jedan od rijetkih političkih suparnika Dodika. Govedarica je dodao kako je Dodikova strategija vladanja i svrha stvaranje neprijatelja, stranih i domaćih, te kako je “dovela RS do ruba bankrota i političkog sloma”.

Bez da bi to otvoreno priznao, Dodik ima potrebu da se svidi drugima, i kao i većina Srba, gajio je nade da će administracija Donalda Trumpa stati na njegovu stranu.

Dodik brani svoj stav cijepanja Bosne i Hercegovine navodeći “opasnosti za Srbe” koje datiraju još iz osmanskih vremena, pa sve do prijetnji islamskog ekstremizma, na koji se poziva danas, a za kojeg kaže da “još uvijek vreba iz sjene borbe protiv terorizma”.

Okret ka istoku, Rusiji i Putinu

Pouzdano iznosi svoje revizionističke teorije o historiji Balkana, miješajući anegdote o užasima iz prošlosti s dešavanjima iz sadašnjosti. Kaže kako su Srbi bili žrtve islamskog ekstremizma mnogo prije Al-Kaide i grupe Islamska država Irak i Levant, rekavši kako su “Srbima bile odsijecane glave tokom proteklog rata, tu, nedaleko, u neposrednoj blizini”.

Sve su to, zapravo, skandalozne izjave, ako uzmemo u obzir masovna ubijanja Bošnjaka od srpskih paravojnih snaga tokom rata, gdje su muškarci, žena i djeca odvođeni i naguravani poput stoke u koncentracione logore, poput onog na Manjači pored Banje Luke.

Danas, kada je očigledno da više nije omiljen kod američkih zvaničnika, Dodik se okrenuo prema istoku i sada vidi ruskog predsjednika Vladimira Putina kao jednog od svojih najbližih saveznika.

On uzroke problema koje Bosna i Hercegovina ima vidi u lošem provođenju Dejtonskog sporazuma, u kojem se, kako on kaže, favoriziraju Bošnjaci, nauštrb Srba i Hrvata. “To je ugovoreni brak i on nije uspio. Bosna i Hercegovina je ugovorena država i mi želimo napustiti taj ugovor mirnim putem, ako je to moguće”, kaže.

Nabavka 2.500 automatskih pušaka

Ali, upravo ove sedmice, Dodik je za entitetske policijske snage nabavio 2.500 automatskih pušaka. “Nemamo šta kriti”, rekao je upitan o kupovini oružja. Oružje je namijenjeno “podizanju nivoa spremnosti policije prema standardima regionalnih policijskih snaga obučenih za borbu protiv terorizma”.

“Nemoguće je reći koliko je daleko Dodik spreman ići kako bi postigao svoj cilj razbijanja Bosne i Hercegovine. Je li on nacionalista u srcu? Ne znam”, rekao je Loic Tregoures, stručnjak za Balkan, koji je analizirao politički uspon Dodika i koji predaje na katoličkom institutu u Parizu.

“On je vrsta političara koji će učiniti sve da ostane na vlasti”, dodao je Tregoures, prenosi New York Times.

Leave a Comment