Osam primjera kada se Hrvatska direktno umiješala u unutrašnje poslove BiH

 

Koliko nas poštuju?

 

 

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske danas se oglasilo saopćenjem za javnost u kojem navoda kako nisu tačne tvrdnje trojice bivših visokih predstavnika u BiH o tome kako se zvanični Zagreb miješanja u unutrašnja pitanja BiH.

“Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini, Hrvatska se ne miješa u unutrašnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obaveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njen ustavni i pravni poredak”, navedno je iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

Međutim, iz dosadašnjeg odnosa hrvatskih vlasti prema BiH ne može se baš zaključiti da susjedna zemlja u potpunosti poštuje ni suverenitet, ni teritorijalni integritet, a ni ustavno-pravni poredak BiH. A eklatantan primjer za su sva dešavanja vezana za izgradnju Pelješkog mosta.

Pelješki most

Pelješki most (Foto: Klix.ba)

Pelješki most (Foto: Klix.ba)

Predsjedništvo BiH 2007. godine usvojilo je zaključak i zvaničnim aktom zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru.

U tom kontekstu, pristup otvorenom moru je unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine, a bh. institucije u nekoliko navrata su zvanično obavijestile službeni Zagreb o stavu naše zemlje kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta. Uprkos tome Hrvatska je prilikom apliciranja za sredstva potrebna za izgradnju Pelješkog mosta obavijestila Evropsku komisiju da sa BiH nema nikakvog spora.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 13. septembra 2017. godine zvanično se usprotivio izgradnji Pelješkog mosta i to usvajanjam Deklaracije koju je podržala većina parlamentarnih stranaka. Riječ je o deklaraciji kojom državni parlamentarci pozivaju Hrvatsku i Evropsku uniju da bez odlaganja obustave sve radnje na najavi početka izgradnje Pelješkog mosta.

O tome koliko su ozbiljno vlasti iz Hrvatske shvatile deklaraciju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dovoljno govori činjenica da su radovi na izgradnji Pelješkog mosta započeli 30. jula.

Sve vrijeme Hrvatska je imala podršku ministara iz reda HDZ-a BiH i tadašnjeg člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića. Zli jezici kazali bi da je zvanični Zagreb imao utjecaja na bh. političare iz reda hrvatskog naroda u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Jednostranim potezima Hrvatska je započela gradnju mosta na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Na ovo su ranije otvoreno upozoravali bivši član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić.

Federalizacija BiH

Evropski parlament (Foto: Klix.ba)

Evropski parlament (Foto: Klix.ba)

Hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu prošle godine insistirali su na tome da se u rezoluciji Evropskog parlamenta o stanju u Bosni i Hercegovini navede kako BiH “treba preurediti po principima federalizacije”. Ovakav način miješanja Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH naišao je na odobravanje HDZ-a BiH.

Ranije, kada je bilo riječ o navodnoj inicijativi Njemačke da se BiH uredi kao građanska zemlja, Zagreb se žestoko opirao ovakvoj ideji, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jednom prilikom čak je i izjavio: “Što se tiče unutrašnjeg uređenja BiH, to je naše unutrašnje pitanje stvar BiH, a ne predstavnika EU”.

U prijevodu, Njemačka nema pravo da se miješa u unutrašnja pitanja BiH, ali svako uplitanje Hrvatske je dobrodošlo.

Popuna Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

Dom naroda Parlamenta FBiH (Foto: Klix.ba)

Dom naroda Parlamenta FBiH (Foto: Klix.ba)

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske u današnjem saopćenju za javnost bavilo se i popunom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, odnosno odlukom koju bi u narednih nekoliko sedmica trebala donijeti Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj odluci u slučaju Ljubić poništio neke odredbe Izbornog zakona BiH baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH. Zato je sada izuzetno važno da prilikom određivanja pravila kojima će se nadomjestiti nedostajuće odredbe Izbornog zakona nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drugačije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama”, navode iz Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

U ovom kontekstu važno je istaći da Hrvatska nije vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma te da tvrdnjama kako bi “svako drugačije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama” preuzima sebi nadležnosti Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH, a koji je jedini ovlašten da tumači Dejtonski mirovni sporazum.

OHR, svidjelo se to Hrvatskoj ili ne, već je upozorio da se prilikom popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH moraju primijeniti rezultati popisa iz 1991. godine. Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar-Wigemark upitan za stav Evropske unije po pitanju popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH, odgovorio je da međunarodna zajednica nema nikakvog utjecaja kada je u pitanju ova problematika i da samo OHR ima ovlaštenja da tumači Dejtonski mirovni sporazum. Podsjećanja radi, Hrvatska je članica EU.

“Frankeštajnski” ustav i pravni poredak

Željana Zovko (Foto: Klix.ba)

Željana Zovko (Foto: Klix.ba)

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske tvrdi da Hrvatska u potpunosti poštuje ustavni i pravni poredak BiH. O tome koliko Zagreb poštuje ustavni poredak BiH dovoljno govori izjava hrvatske zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko, a koja je najviši pravni akt BiH nazvala “frakeštajnskom strukturom”.

Što se tiče poštivanja pravnog poretka BiH, najbolji primjer odnosa Hrvatske prema bh. zakonodavstvu je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Naime, Komšić je na ovogodišnjim izborima izabran po važećem Izbornom zakonu BiH, a koji bi susjedna Hrvatska trebala poštivati ako već poštuje pravni poredak BiH.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova BiH u istom saopćenju za javnost u kojem tvrdi kako poštuje bh. pravni poredak navodi i da je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH “paradoksalan, nepravičan i nelegitiman”.

Podsjećanja radi, hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu uputili su krajem oktobra zajedničko pismo predsjednicima Evropskog parlamenta, Evropskog vijeća i Evropske komisije, Antoniju Tajaniju, Donaldu Tusku i Jean-Claudeu Junckeru, a povod je ishod općih izbora u Bosni i Hercegovini.

“Mi, potpisani članovi Europskog Parlamenta iz Hrvatske, želimo ovom prilikom izraziti zabrinutost rezultatom proteklih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda zahvaljujući većinom bošnjačkim glasovima, dok je uvjerljiva većina Hrvata glasala za drugog kandidata. To se dogodilo već treći put”, navedeno je u pismu.

Komšić je ovakvo postupanje hrvatskih zastupnika ocijenio kao “diplomatsku agresiju” na BiH.

BiH je leglo terorista

Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Klix.ba)

Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Klix.ba)

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović mjesecima je tvrdila kako je BiH leglo islamskih terorista, a u nekoliko navrata čak je poručila da u BiH živi 10 hiljada stanovnika sa radikalnim namjerama.

Uprkos jasnim upozorenjima ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića kako te informacije nisu jasne i kako takvim izjavama nanosi štetu BiH na međunarodnom planu, Grabar-Kitarović je nastavila po svom.

U tom kontekstu hrvatska predsjednica direktno se umiješala u unutrašnja pitanja BiH tvrdeći kako ona zapravo ima tačnije podatke od obavještajno-sigurnosnih agencija BiH, a koje su saopćavala da stanje uopće nije onakvo kakvim ga predstavlja Grabar-Kitarović.

Hrvatski predsjednicu čak je demantovala i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Hrvatske koja je kazala kako se podaci o 10 hiljada ljudi sa radikalnim namjerama ne odnose na BiH već na širi jugoistok Evrope.

Kritikovanja optužnica Tužilaštva BiH

Tužilaštvo BiH (Foto: Klix.ba)

Tužilaštvo BiH (Foto: Klix.ba)

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je, nakon hapšenja bivših oficira HVO-a iz Orašja, rekao da su ona pripremana duže vremena te da je tajming indikativan. On je poručio da će se uhapšenima pružiti pravna i konzularna pomoć te da je Hrvatska već izrazila zabrinutost i partnerima u NATO-u.

Plenković je istakao da Hrvatska poštuje nezavisnost pravosuđa, ali da koncept udruženog zločinačkog poduhvata, za šta se terete pripadnici HVO-a, Republici Hrvatskoj nije prihvatljiv jer je tokom rata štitila Hrvate u BiH i branila suverenitet te zemlje.

Na izjavu Plenkovića reagovalo je Tužilaštvo BiH, iz kojeg su poručili da se u predmetu za ratne zločine u Orašju ne radi o kvalifikaciji udruženog zločinačkog poduhvata, već da se navedene sumnjiči za krivična djela ratnog zločina (zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika) po zapovjednoj i individualnoj odgovornosti.

Bivša zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milica Marković tada je izjavila da Hrvatska uobičajeno tvrdi da su pripadnici njihovog naroda druge narode ubijali u samoodbrani, a da je tamo gdje su ubijani Hrvati riječ o genocidu i zločinu nad čovječnošću.

“To je potpuno nerealan i neobjektivan pristup hapšenjima svih osoba koje su osumnjičene za ratni zločin. Mislim da se Hrvatska direktno miješa u pravosudni sistem BiH i da želi poslati poruku kako se Hrvati ne smiju dirati bez obzira na to koga su ubijali i šta su radili tokom rata u BiH. To nije prijateljski, a ni racionalno”, rekla je Marković.

Poručila je i da Hrvatska želi direktno sugerisati pravosuđu BiH šta i kako treba da radi, što je nedopustivo.

“Da je obrnut slučaj znate kakve bi bile reakcije? Bilo bi i diplomatskih nota i pozivanja ambasadora na konsultacije i konferencija za medije. Sve je do ljudi. I u ovom slučaju ljudi koji su na vlasti u BiH očito nemaju ni hrabrosti, a ni odgovornosti da se suoče sa svim tim”, rekla je Marković.

Plenković se žalio Macronu na izbore u BiH

Macron i Plenković (Foto: Klix.ba)

Macron i Plenković (Foto: Klix.ba)

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković nedavnu posjetu Parizu iskoristio je da predsjednika Francuske Emmanuela Macrona informiše o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

“Nas najviše zabrinjava tema koja se odnosi na izbor hrvatskog člana predsjedništva. Izabran je Hrvat glasovima Bošnjaka i smatramo da je to izigravanje temeljnih načela, slova i duha Dejtonskog sporazuma. Mislim da bi za BiH bilo dobro da se poštuje ono što je stvarno bilo dogovoreno i mišljeno i da je za budućnost ključno pronaći rješenje za izborni zakon koji bi omogućio legitimni izbor članova predsjedništva”, rekao je Plenković.

Na pitanje na kakav je prijem kod Macrona naišla njegova argumentacija o BiH i hoće li Francuska pomoći u rješavanju tog problema, Plenković je rekao da Macron to shvaća kao ozbiljan problem.

O tome koliko je predsjednik Francuske ozbiljno shvatio Plenkovićev “vapaj” dovoljno govori činjenica da nakon sastanka Macron u zvaničnom saopćenju za javnost ni u kojem kontekstu nije spomenuo BiH, a ni izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Hrvatska tražila od Turske da se umiješa u bh. izborni proces

Erdogan i Grabar-Kitarević (Foto: Klix.ba)

Erdogan i Grabar-Kitarević (Foto: Klix.ba)

Iako je zastupnica Hrvatske u Evropskom parlamentu Željana Zovko tvrdila da su se Turska umiješala u izborni proces BiH, odnosno da je Ankara imala najveću ulogu u odabiru Komšića za člana Predsjedništva BiH, činjenice govore suprotno.

Odnosno, da je baš Hrvatska tražila od Turske da se umiješa u izborni proces BiH i izvrši pritisak na bošnjačke političare kako bi usvojili izmjene Izbornog zakona BiH po mjeri Dragana Čovića. U januaru 2018. godine predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da ide u službenu posjeti Republici Turskoj da bi lobirala kod Recepa Tayyipa Erdogana za izmjene Izbornog zakona u BiH.

“Stanje u BiH vezano je za Dejtonski sporazum i u okvirima je tog sporazuma. To je, zapravo, unutrašnje pitanje BiH. Mi imamo težnju da pomognemo, ali bez direktiva da nešto treba uraditi ovako ili onako”, poručio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nakon sastanka s hrvatskom predsjednicom u Ankari.

Erdogan je na taj način prilično brutalno demantovao Kitarović koja je samo koji trenutak ranije izjavila da je sa svojim turskim kolegom razgovarala o BiH te da je Erdogan, kako je navela, obećao svoju pomoć u naporima da se dođe do ustavne reforme i izmjene izbornog zakonodavstva u BiH.

Leave a Comment