Završen je EYOF, do sljedeće prilike: Zbogom olimpijskom duhu i plamenu

 

Odaslana lijepa slika

Foto: D. S./Klix.ba

 

I zaista, BiH i dva grada organizatora poslali su puno ljepšu i perspektivniju sliku u svijet od svih onih koje godinama predstavljaju ovdašnji prostor kao mjesto vječnih političkih prepucavanja iz kojeg je jedini izlaz odlazak iz države. BiH i svi njeni stanovnici još jednom su se pokazali kao sjajni domaćini i kao sposobni za organizovanje jednog ovako velikog i ozbiljnog takmičenja, što EYOF jeste.

Počelo je spektakularnom ceremonijom otvaranja na Olimpijskom stadionu “Asim Ferhatović Hase” na kojoj je prisustvovalo 30.000 ljudi, a među njima i brojne poznate ličnosti koji su svojim dolaskom samo uveličali tu ceremoniju. EYOF je otvorila najbolja bosanskohercegovačka sportašica za 2018. godinu Larisa Cerić, nakon čega je uslijedio sjajan vatromet.

Otvaranje EYOF-a pred 30.000 ljudi na stadionu Koševo (Foto: D. S./Klix.ba)

Otvaranje EYOF-a pred 30.000 ljudi na stadionu Koševo (Foto: D. S./Klix.ba)

Nakon Olimpijade 1984. godine koja je održana u Sarajevu, nevjerovatna koincidencija desila 35 godina poslije. Naime, na dan svečane ceremonije otvaranja EYOF-a vrijeme u glavnom gradu BiH je bilo umjereno oblačno, danima bez snježnih padavina, a već prvog dana takmičenja pale su velike količine snijega, identično kao što se desilo 35 godina ranije.

Ovaj događaj, naravno, nije u rangu najvećih sportskih događaja na svijetu, kao što su svjetska prvenstva u najpopularnijim sportovima ili olimpijske igre, ali ipak, nepobitna činjenica jeste da je EYOF najveće poslijeratno takmičenje koje se održalo u BiH i znajući da korak po korak jedino možemo doći do napretka, ove igre možemo i moramo smatrati velikim događajem kojeg smo uspješno realizovali.

Takmičenja u znaku Norvežana

Svakako da najveća žal ostaje zbog toga što nijedan bh. takmičar nije osvojio medalju, odnosno nijedan od njih nije bio ni blizu ostvarivanja nekog zapaženog rezultata. Nažalost, EYOF kao takmičenje nam je pokazao u kakvim sportskim problemima se već sada nalazimo i koliko smo zapravo daleko od Evrope, a upravo iz ovih loših rezultata možemo izvući pouke i u godinama koje dolaze promijeniti kompletan sistem rada i ulaganja u mlade sportiste na osnovu čega ćemo na nekim budućim takmičenjima imati razloga da se nadamo bilo čemu, što sada nije bio slučaj.

Foto: D. S./Klix.ba

Foto: D. S./Klix.ba

Sportaši iz Norveške najuspješniji su učesnici Evropskog omladinskog olimpijskog festivala, a Norvežani su ukupno osvojili 12 medalja, od kojih šest zlatnih, jedno srebro i pet bronzi. Druga je Švicarska također sa 12 medalja, po pet zlatnih i srebrenih i dvije bronze, dok su na trećem mjestu mladi sportisti Francuske sa 11 odličja, po četiri zlata i bronze te tri srebra.

Najveći sportski događaj u Bosni i Hercegovini od 14. zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu, pored 911 sportista, okupio je i 530 trenera, ostalih članova timova i šefova misija, između 200 do 250 stranih gostiju – delegata, sudija, tehničkih delegata, zvaničnika i predstavnika međunarodnih sportskih federacija, te više od 400 predstavnika domaćih i stranih medija, a u organizaciju EYOF-a bilo je uključeno 750 volontera.

Olimpijski plamen nakon 35 godina opet je pet dana gorio u Sarajevu, ali sada je vrijeme da EYOF-u kažemo zbogom. Plamen se ugasio, olimpijski duh je nestao, a BiH se vratila u sivu sportsku ali i cjelokupnu realnost. Do nekog sljedećeg, nadamo se boljeg puta, potrebno je da promijenimo sebe.

Leave a Comment