Ari Mittleman: Predsjednik Biden neće dozvoliti negiranje genocida u Srebrenici

 

Intervju

Američki politički strategist Ari Mittleman u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba govori o ishodu nedavnih američkih izbora, pobjedi demokratskog kandidata Joea Bidena, ali i refleksijama te pobjede na Zapadni Balkan.

Osnivač i izdavač www.BalkanInsider.com, također, osvrće se i na pitanje utjecaja buduće američke administracije na euroatlanski put Bosne i Hercegovine, kao strateški cilj naše zemlje, gdje Amerika može pomoći, a šta je do Sarajeva, te daje procjene budućih kretanja u regiji i Evropi.

 

Piše: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Kako vidite rezultate nedavnih izbora u Sjedinjenim Državama i šta pobjeda Joea Bidena donosi Americi i svijetu?

Mittleman: Novoizabrani predsjednik Biden je osvojio više glasova nego bilo koji predsjednički kandidat u američkoj historiji. Rekordni odziv glasača dobar je za demokratiju. Dok se demokratije širom svijeta bore s procedurama glasanja tokom pandemije, Amerikanci mogu ponuditi vrijedna iskustva u korištenju e-maila, sistema ranog glasanja i drugih hibrida.

Biden odlično poznaje regiju

Radiosarajevo.ba: Kakva je bila uloga Bosanaca u Americi tokom nedavnih izbora?

Mittleman: Bosanski Amerikanci – počevši od Biračkog zbora u Iowi u februaru – pokazali su da je bosanska dijaspora u Americi u rekordnom broju izašla na izbore. Kroz stalan politički aktivizam i profesionalno dvostranačko zagovaranje, bosanski Amerikanci mogu pojačati svoj važan glas.

Radiosarajevo.ba: Možemo li očekivati veći angažman Sjedinjenih Država u regiji i Bosni i Hercegovini? Smatrate li da bi on mogao uskoro posjetiti regiju?

Mittleman: Novoizabrani predsjednik Biden ima značajnu prošlost u regiji Balkana i dobro je poznaje. On je prvi put izabran u Senat Sjedinjenih Država 1972. godine. Godinama je obavljao tu funkciju, a potom je predsjedavao Odborom za vanjske odnose koji nadgleda cjelokupnu vanjsku politiku. Bio je jedan od prvih američkih zvaničnika koji su tokom rata otputovali u Sarajevo.

U novembru 2015. godine je održao Samit u Zagrebu.

U augustu 2016. je putovao na Kosovo kako bi prisustvovao ceremoniji na kojoj je
nacionalni put (Gnjilane – Uroševac) dobio ime po “Beau Bidenu”, pokojnom sinu novog američkog predsjednika koji je radio na Kosovu na obuci lokalnih tužitelja.
Nakon toga je proveo neko vrijeme s predstavnicima vlade i poslovnog sektora u Beogradu.

Kad je prestao obnašati navedenu funkciju, jedan od prvih javnih skupova kojem je prisustvovao je bila gala večera koju je organiziralo Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu, gdje je održao uvodni govor. Specijalnoj večeri su prisustvovale njegova sestra i nećaka.

U martu 2018. godine se pridružio crnogorskom ministru vanjskih poslova Srđanu Darmanoviću na službenoj ceremoniji kao znak zahvalnosti zbog njegovih napora na proširenju NATO-a. Ukratko, temeljito je upoznat s historijskim i aktuelnim dešavanjima i geopolitikom ove regije. Bosna i Hercegovina je i bukvalno i metaforički u centru svake diskusije o ovoj regiji.

Radiosarajevo.ba: Vjerujete li da će se Biden regijom baviti već u prvim sedmicama mandata?

Mittleman: Minhenski sigurnosni forum će se održati u prvih 100 dana administracije Biden-Harris. Novoizabrani predsjednik Biden mu je prisustvovao mnogo puta.

Iako svi planovi ove godine zavise od COVID-a, taj skup vrijedi pažljivo pratiti i predviđam snažno prisustvo lidera iz svih dijelova bivše Jugoslavije.

Tokom prvih sedmica nove administracije (nakon inauguracije poslije 20. januara), uslijedit će proces u kojem će Senat potvrditi druge pozicije, između ostalog i pozicije državnog sekretara i ambasadora.

Predsjednik Trump je imao „politički imenovane osobe“ u Ljubljani i Zagrebu. Sasvim je moguće da ove pozicije sada preuzmu druge, ne-karijerne diplomate.

Sve počinje i završava u Sarajevu

Radiosarajevo.ba: Mediji su izvijestili da bi predsjednik Biden mogao imenovati svog specijalnog predstavnika za Balkan, kao i da želi novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Vaš komentar? Da li je to realno?

Ari Mittelman - undefined
Foto: Privatni album: Ari Mittelman

Mittleman: Novoizabrani predsjednik ima privilegij da svoju administraciju formira kako on smatra da treba. Određene pozicije mora potvrditi Senat u skladu s Ustavom. Važno je zapamtiti da će doći novi pomoćnik državnog sekretara za europska i euroazijska pitanja. On ili ona će svakako posvetiti značajnu količinu vremena i energije bivšoj Jugoslaviji.

Radiosarajevo.ba: Može li predsjednik Biden potaknuti proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji i NATO-u?

Mittleman: Put za pridruživanje NATO-u i EU počinje i završava se u Sarajevu.

Washington i Brisel igraju određenu ulogu, ali lideri u vladi i obični Bosanci moraju u potpunosti prihvatiti taj proces.

Radiosarajevo.ba: Kako vidite sporazum između Srbije i Kosova u kontekstu pobjede Joea Bidena?

Mittleman: Novoizabrani predsjednik Biden je temeljito upoznat s korijenima tog sukoba, KFOR-om, globalnim priznanjem Kosova, ruskim ulaganjima, politikom oko cjevovoda, kineskim uticajem i pitanjima migranata. Predviđam da će State Department, Ministarstvo odbrane, Korporacija za razvoj i finansije i Nacionalno vijeće sigurnosti imati širok i trajan angažman na pitanjima Prištine i Beograda.

Saradnja sa saveznicima

Radiosarajevo.ba: Profesor Edward P. Joseph piše o tome kako je Trump izgubio Balkan svojom politikom „mi ne vidimo zlo“. Kako bi predsjednik Biden mogao promijeniti takvu politiku?

Mittleman: Najvažnije je da je novoizabrani predsjednik Biden posvećen vraćanju multilateralizma. To je bilo sasvim jasno u nedavnom pozivu premijeru Borisu Johnsonu kad je spomenuto pitanje Balkana. Sve eventualne inicijative će uključivati blisku saradnju s evropskim saveznicima.

Radiosarajevo.ba: Kakvu politiku očekujete od predsjednika Bidena u odnosu na Srbiju?

Mittleman: Novoizabrani predsjednik Biden je posvećen borbi protiv klimatskih promjena. Kao najveća ekonomija i država u regiji, Srbija igra važnu ulogu u modernizaciji svoje elektroenergetske mreže i ulaganjima u obnovljive izvore energije. Srbija može biti lider i uzor za regiju ili se može (poput drugih država u regiji) nastaviti intenzivno oslanjati na fosilna goriva i prihvatiti ruska i kineska ulaganja u svoje energetske sektore.

Radiosarajevo.ba: Da li je vrijeme da se zaustavi proces negiranja genocida koji predvodi Vlada Milorada Dodika i šta vi mislite o ovoj pojavi revizionizma?

Mittleman: Novoizabrani predsjednik Biden cijeli život vjeruje u obilježavanje i djelovanje na osnovu lekcija iz Holokausta. Njegov otac ga je od rane dobi naučio da nikad ne bude samo posmatrač kad se dešava nepravda. Kao roditelj i djed, s porodicom je posjetio logor Dachau (sabirni nacistički logor, prvi otvoreni u Njemačkoj, op.a.0). Novoizabrani predsjednik Biden neće dozvoliti revizionizam.

Leave a Comment