Bevanda: Možda je neprimjereno reći, ali država BiH finansijski dobro stoji

 

INTERVJU S MINISTROM FINANSIJA

 

Aranžman s MMF-om nije samo puki kredit, on donosi i reforme koje su nam nužne, ali često nismo odlučni ili nemamo sugasnost da ih provedemo, kaže Bevanda

RAZGOVARAO: AMIL DUČIĆ

Ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda u intervjuu za Fokus.ba govorio je o  mogućnostima sklapanja novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nakon što u proteklom periodu u nekoliko navrata oko toga nije mogao postignut dogovor na sjednicama Fiskalnog vijeća BiH.

Nova šansa za dogovor i novo zaduženje za 750 miliona eura potrebnih za suočavanje s posljedicama pandemije koronavirusa te za reforme je kraj januara 2021. godine.

Kao što je poznato Fiskalno vijeće BiH nije usaglasilo Pismo namjere radi aranžmana s MMF-om? Smatrate li ovo lošim u ovom trenutku?

-Moram po ko zna koji put naglasiti da budžet BiH nije ugrožen zbog eventualnog izostanka aranžmana s MMF-om jer novac od ovog kredita ide na račune entiteta i tamo se i troši. Naravno da aranžman s MMF-om nije samo puki kredit, on donosi i reforme koje su nam nužne, ali često nismo odlučni ili nemamo sugasnost da ih provedemo. To je i glavni razlog što podržavam aranžmane s MMF-om zbog tog dijela koji se odnosi na provođenje reformi.

Kao što je već ranije rečeno nije postojala suglasnost entiteskih vlada da se ovaj aranžman s MMF-om ranije ispregovara. Ostaje još prilika za konsultacije i ne mogu prejudicirati da li će se postići suglasnost među vladama i hoće li biti nekih eventualnih korekcija prethodnih mjera iz Pisma namjere kako bismo postigli dogovor.

Kako vi gledate na zamjerke koje su došle od predstavnika RS-a, primjerice na protivljenje da registar fizičkih lica bude u Centralnoj banci ili na protivljenje fondu za finansijsku stabilnost, pa i zakonu o certificiranom potpisu? Dakle, za njih je neprihvatljiv prenos nadležnosti s entiteta na nivou države?

– Na sve gledam tako da se poštuje Ustav i zakoni u ovoj zemlji. Ni na sjednici Fskalnog vijeća ne želim da komentiram ono što nije u opisu mojih poslova niti je iz domena mojih nadležnosti. Entitetske vlade imaju mandate koje su im dali parlamenti i građani entiteta i oni znaju kako će da izvrše svoje obveze. Na sastancima s MMF-om rekao sam da je meni kao ministru financija i trezora BiH prihvatljivo Pismo namjere koje nam je prvobitno ponuđeno, imao sam samo neke tehničke primjedbe koje su korigirane, tako da je moj stav jasan i MMF-u i Fiskalnom vijeću BiH.

Hoće li, dok aranžman s MMF-om ne bude sklopljen, biti zaduženja kod domaćih banaka?

– Ponovo nisam dobra adresa za ovakvo pitanje. Država BiH financira se od indirektnih poreza i kroz Globalni fiskalni okvir kojeg usvoji Fiskalno vijeće odredi se kolika su zahvatanja s jedinstvenog računa za državu. Tako da budžet institucija BiH ne zavisi ni od kakvih aranžmana niti kredita. Zakonom o financiranju regulirano je da se obveze prema međunarodnim financijskim institucijama ispunjavaju i kada smo na privremenom financiranju.

Tako da i kada, kao što je sada slučaj, imamo odluku o privremenom financiranju od početka godine, sve rate kredita se vraćaju, ali opet naglašavam da to vraća onaj na koga je kredit alociran i ko je zadužen. Možda zvuči neprimjereno reći u ovim teškim vremenima, ali država BiH ima redovite izvore financiranja i njena financijska stabilnost nije ugrožena. Naravno, sve to do određene mjere, ali za sada sasvim normalno funkcioniramo. Zaduženja kod domaćih banaka i emisija obveznica je nešto što se dešava u entitetima i mi s razine BiH nismo imali takvih aktivnosti.

Ako s nivoa BiH dolaze tvrdnje da finansijska stabilnost nije ugrožena, a iste tvrdnje dolaze i s federalnog nivoa, znači li to da je aranžman s MMF-om najviše potreban Republici Srpskoj?

– Svi mogu da tvrde bilo što – Republika Srpska bi vjerojatno pristala na sve uvjete da im je neophodan taj aranžman. Dobro je ako u entitetima imaju rješenje mimo kredita i ovakvih aranžmana. Objasnio sam da na razini BiH nemamo problema jer je to tako zakonom regulirano i jednostavno nije upitno financiranje institucija BiH niti smo mi korisnici tog kredita, kao ni ostalih.

Neovisno od aranžmana MMF-a, koje su nam trenutno reforme potrebne? Molim za vaše lično viđenje situacije.

Bojim se da bi to bio spisak lijepih želja ako bih iznio osobni stav. To kako bih ja uredio pojedine oblasti prosto nije izvodivo jer imamo ustavni okvir koji nas ograničava u nekim segmentima. Zato smatram da su nam potrebne prvo reforme u nama samima i odnosu prema partnerima u vlasti.

Moramo provesti reforme u oblasti povjerenja, otvorenog stava i profesionalnog pristupa prema vršenju vlasti i obavljanju svojih poslova. Potrebno je da se restartujemo u povjerenju jedni prema drugima i da započete poslove i postignute dogovore provodimo, a ne da optužujemo onog drugog ili tražimo krivca u trećem. Nemoguće je da mi sada pričamo o ekonomiji i reformama ako za to ne postoji politička volja i suglasnost, zato ne mogu iznositi osobno viđenje kao što to rade razni analitičari i populisti. Neki prosto gledaju stanje kroz svoju prizmu ne uvažavajući druge i njihove potrebe i interese i tu obično dolazimo do problema u BiH.

Kako je po vama radilo Vijeće ministara BiH u protekloj godini? Je li radilo neopterećeno od politike?

– Nikada Vijeće ministara ne može raditi neopterećeno od politike jer svi mi smo došli kao prijedlog određenih političkih partija, neki od nas su visoki stranački funkcioneri i politika diktira parlamenarnu većinu i izbor Vijeća ministara BiH.  Ovo Vijeće ministara po mnogo čemu je specifično i sam kontekst u kome djeluje je specifičan jer smo posao započeli u vrijeme kada je proglašena pandemija virusa COVID – 19. Time su mnoge naše aktivnosti morale biti preusmjerene, mnoge planirane stvari odgođene su i sve ono što je bilo u planu znatno je izmijenjeno.

Mogu reći da ono što se tiče Ministarstva na čijem sam čelu nije bilo zastoja i brzo smo se prestrojili u novim uvjetima rada. Mi smo možda imali i intenzivniji način rada jer je bilo financijskih programa zbog COVID-a, ali i prikupljanja pomoći u onim prvim danima kada je, možemo reći, život stao. Uglavnom, pratili su nas i drugi problemi poput migracija, sredstava koja nisu išla preko budžeta, programa koji nisu usklađeni na pravi način, ali nastojali smo da se život nastavi i da kriza ne eskalira.

Leave a Comment