BiH će uskoro imati 700 hiljada penzionera: I pored pada prihoda od augusta povećanje penzija

 

Odluka o redovnom usklađivanju penzija bit će donesena u augustu, nakon što prestane važiti Zakon o ublažavanju negativnih posljedica prouzrokovanih pandemijom koronavirusa, kaže za Klix.ba Tomislav Kvesić iz Federalnog zavoda za PIO.“Sve penzije ostvarene prema Zakonu o PIO, s izuzetkom najviših, bit će povećane za 2,8 posto, a korisnici će u devetom mjesecu, kada im bude isplaćena uvećana mirovina za august, dobiti i razliku između isplaćene i uvećane penzije za prvih sedam mjeseci ove godine”, kazao je on.

 

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za jedan mjesec iznose oko 190 miliona KM. U tom iznosu oko 25 miliona su budžetska sredstva kojima se sufinansira isplata penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima tzv. vojnih penzija, dok ostatak čine sredstva od doprinosa.

Kada se gleda period od 1. januara do 30. juna ove godine, zabilježen je pad prihoda od doprinosa u odnosu na planirane u iznos od oko 40 miliona KM. Federalni je zavod prelaskom finansijskog poslovanja na jedinstveni račun budžeta FBiH, na početku ove godine, u budžet unio do tada ostvarene viškove sredstava u iznosu od 42 miliona KM. Spomenuti viškovi iskorišteni su za pokriće manje prikupljenih sredstava od doprinosa u spomenutom periodu, zbog čega, za sada, nije bilo potrebe za izdvajanje dodatnih budžetskih sredstava za realizaciju isplate penzija.

Pad prihoda od doprinosa, u odnosu na isti period prošle godine, prema mjesecima je sljedeći: april – 12,5 posto, maj – 10 posto, dok je u junu zabilježen pad prihoda u odnosu na isti mjesec prošle godine u iznosu od 7,5 posto“, kaže Kvesić.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako se izdaci za penzije povećavaju svake godine, većim dijelom zbog povećanog ulaska penzionera u sistem proteklih godina, a jednim manjim dijelom kao rezultat minimalnih povećanja penzija.

“U periodu 2015. – 2019., za pet godina, broj penzionera u BiH je povećan za 56.600, što pokazuju zbirni podaci entitetskih PIO zavoda. Ovo je broj nakon što se oduzmu oni koji su napustili penzioni sistem i riječ je o neto povećanju. U 2015. godini je za penzije izdvajano 2,73 milijarde KM, da bi se u 2019. godini izdvojilo 3,17 milijardi KM na godišnjem nivou, što pokazuje da je u samo pet godina godišnji izdatak za finansiranje penzionih sistema narastao za 440 miliona KM. Ipak, ako se pogleda struktura penzionera, oko 57 posto se odnosi na starosne penzije, dok ostatak odlazi na porodične i invalidske, koje se također finansiraju iz uplaćenih doprinosa”, kaže on.

Ukoliko bi se finansiranje porodičnih i invalidskih penzija moglo regulisati na neki drugi način, nastavlja on, a da se starosne penzije isplaćuju kroz uplaćene doprinose, moglo bi doći do gotovo dvostrukog povećanja sadašnjih starosnih penzija, ali to je u ovom trenutku nerealna opcija, jer izdaci za penzije će i dalje rasti u narednom periodu, zbog povećanog ulaska u sistem.

Samo u prvih šest mjeseci ove godine broj novih penzionera u BiH je narastao za 7.469 i sada smo već blizu toga da u narednih nekoliko mjeseci dostignemo broj od 700.000 aktivnih penzionera, jer ih sada ima 694.810. Situacija koja ne ide u prilog jeste da je struktura radne snage u BiH veoma stara. Podaci Agencije za statistiku BiH iz Ankete o radnoj snazi 2019. pokazuju da je 41,6 posto zaposlene radne snage starije od 50 godina. Drugim riječima, više od 330.000 zaposlenih radnika je starije od 50 godina i oni će u narednih 10-15 godina biti dio penzionog sistema”, navodi Hodžić.

Pritisak će time biti još veći na finansiranje svih obaveza zbog iseljavanja mladih osoba, a to su najčešće osobe dobi 25-45 godina, koje su stub ekonomije, jer se onda postavlja pitanje ko će uopšte popuniti nedostajuću radnu snagu, ukoliko se hitno ne krene u rješavanje gorućeg problema iseljavanja.

“Prelaskom penzionih sistema na budžete entiteta, entiteti su se obavezali da će sva nedostajuća sredstva od uplate doprinosa, a koja su neophodna za isplate penzija, nadomjestiti kroz druge prikupljene poreze poput PDV-a i akciza. Time penzioni sistem ima određenu sigurnost, ali se postavlja pitanje šta u vremenu ekonomske krize, kada pada naplata poreza i doprinosa, a obaveze ostaju iste za penzije i prve se isplaćuju, šta je s ostalom javnom potrošnjom”, zaključuje Hodžić.

Leave a Comment