BiH sada dnevno kontroliše u prosjeku 700 letova, a ranije smo imali 80

 

BiH je preuzela kontrolu nad svojim nebom, kako je s tehničke strane prošla to preuzimanje te da li je bilo i ostalo neriješenih problema u toj operaciji?

S tehničke strane sami proces tranzicije i preuzimanja kontrole u noći sa 4. na 5. decembar 2019. godine od centara iz Zagreba i Beograda je prošao bez ikakvih poteškoća. BHANSA je sve tehničke i kadrovske preduvjete za obavljanje našeg odgovornog posla u potpunosti ispunila. Od početka pružanja usluga kontrole zračnog prostora do FL660, 5. decembra 2019. godine, odnosno u prvom mjesecu imamo u prosjeku 700 letova dnevno. Poređenja radi, u istom referentnom periodu u 2018. imali smo prosječno 80 letova. U samoj sezoni, ljeti, možemo očekivati u prosjeku 1.400 letova dnevno. Mislim da ove brojke dovoljno govore koliko je značajno preuzimanje kontrole zračnog prometa u gornjem dijelu zračnog prostora BiH – između 10.000 i 20.000 metara.

Koje su projekcije o prihodima koje će institucija dobijati zbog kontrole tog nivoa u narednom periodu te na koji način će se sredstva trošiti?

Prije svega, bitno je istaknuti da, u skladu sa Zakonom o Agenciji (BHANSA-i) kao i Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, BHANSA ostvaruje prihod od rutnih naknada (preleti) za usluge koje pruži u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, a ne za korištenje zračnog prostora.

Bosna i Hercegovina ne ostvaruje “dobit od preleta”. Kao jedna od država ugovornica Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, prihvatila je “Načela za utvrđivanje troškovne baze rutnih naknada”. Države ugovornice osiguravaju da se iznosi prikupljeni u njihovo ime koriste isključivo za finansiranje troškova nastalih pri pružanju rutnih usluga. S tim u vezi, Bosna i Hercegovina ima pravo na povrat nastalih troškova, što u suštini znači da su naši prihodi jednaki našim troškovima, a učinkovitost našeg poslovanja se ogleda u izvršenju planiranih troškova za referentni period.

Treba naglasiti da je zakonom definirano da je BHANSA neprofitna i finansijski samostalna, ima svojstvo pravne osobe. Preuzimanje kontrole zračnog prometa u gornjem dijelu zračnog prostora BiH, a što predstavlja iznimno važno poglavlje u historiji civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine, značajno će doprinijeti stabilnosti i pozitivnom finansijskom poslovanju, jer će omogućiti BHANSA-i da samostalno unapređuje svoju konkurentnost i osigura opstojnost na tržištu.

S tim u vezi, finansijski plan agencije za 2020. godinu predviđa i značajno povećanje troškova odnosno prihoda. Iako BHANSA ostvaruje konstantno povećanje prihoda i rashoda proteklih godina, 2020. godina predstavlja najznačajnije povećanje troškova na godišnjem nivou i iznosi 34 posto.

Naša zemlja je za taj proces odškolovala cijelu generaciju kontrolora letova. Kako su se oni pokazali te da li taj proces edukacije ima neku narednu fazu?

U periodu 2018.-2019. godine BHANSA je za kapitalna ulaganja izdvojila cca 20 miliona KM, što uz ugovor o školovanju kontrolora letenja u vrijednosti od 14.854.309,80 KM predstavlja respektabilna finansijska ulaganja u budućnost BHANSA-e. Trenutno BHANSA ima 133 kontrolora letenja. U procesu obuke se nalazi još 16 kandidata tako da ćemo uskoro imati 149 kontrolora letenja. Posao kontrolora letenja je jedno od najstresnijih zanimanja na svijetu. Danas u svijetu nedostaje 15.000 kontrolora letenja, tako da nedostatak tog kadra nije nešto što pogađa samo BiH.

Zračni promet raste iz godine u godinu i samim tim povećava se radno opterećenje za kontrolore letenja. Međutim BHANSA je na vrijeme prepoznala taj problem i putem ugovora s Air Navigation Services of the Czech Republic osigurala školovanje 69 kandidata za kontrolore letenja, čime su ostvareni preduvjeti za provedbu faze II ATM strategije BiH putem preuzimanja kontrole zračnog prometa u našem zračnom prostoru na visinama iznad 10.000 metara. Napominjemo da se ovdje radi o najvećem projektu školovanja kontrolorskog osoblja u historiji Evrope, koji je proveden u pet država, a to su Češka, Hrvatska, Finska, Srbija i Slovenija.

Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji školski centar za obuku kontrolorskog osoblja. Kako bi se ovo stanje promijenilo, jedan od budućih ciljeva BHANSA-e je uspostava Centra za obuku osoblja za kontrolu zračne plovidbe s ATC simulatorom u Mostaru, čime bismo stekli mogućnost da sami školujemo novo kontrolorsko osoblje, kako za naše potrebe, tako i za druge pružatelje usluga u zračnoj plovidbi.

Prihodi BHANSA-e nisu budžetska sredstva, možete li nam pojasniti njihovu strukturu i izvore?

Poslovni prihodi BHANSA-e predstavljaju planirane prihode koji proizlaze iz redovnih aktivnosti agencije. Isti obuhvataju prihode od rutnih naknada i prihode od terminalnih naknada, koji predstavljaju glavne izvore prihoda te ostale poslovne prihode koji su manjeg obima. Države potpisnice Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, uključujući BiH, su jednoglasno usvojile zajedničku politiku naplate i sistem koji podrazumijeva punu nadoknadu troškova. S tim u vezi, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi (ANSP) imaju pravo na kompenzaciju samo propisanih, opravdanih i odobrenih troškova nastalih pri pružanju usluga prilikom preleta preko zračnog prostora BiH za svaku fiskalnu godinu.

Naknada za korištenje rutnih usluga se utvrđuje u skladu s odredbama Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama i Pravilnika o načinu utvrđivanja i finansiranja troškova pružanja usluga rutne zračne plovidbe u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 86/11), kao umnožak broja utrošenih jedinica servisa (Service units) prilikom preleta i njihove cijene. Cijena jedinice servisa za rutne naknade (Unit Rate) utvrđuje se prije početka kalendarske godine na osnovu Baze troškova Bosne i Hercegovine i prognoze prometa.
Eventualni višak prihoda ostvaren u odnosu na ranije prihvaćene iznose i planove troškova, u skladu s propisanim mehanizmom prilagodbe, vraća se korisnicima usluga, odnosno u slučaju manjka prihoda naplaćuje se od korisnika. Ova odstupanja nastaju zbog razlika između stvarno ostvarenog i prognoziranog prometa.

Za razliku od rutnih naknada, čije usluge naplate u ime Bosne i Hercegovine vrši Centralni ured za rutne naknade (CRCO), naplatu terminalnih naknada od aviokompanija, odnosno krajnjih korisnika usluga kontrole zračnog prometa za aerodromske operacije na međunarodnim aerodromima u Bosni i Hercegovini vrši BHANSA. Visinu naknada za terminalne usluge koje se pružaju u zračnoj plovidbi, na prijedlog direktora agencije, utvrđuje Vijeće Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi. Ostvarenje prihoda od terminalnih naknada u konačnici ovisi o nivou ostvarenog prometa, bilo to prilikom preleta ili slijetanja na međunarodne aerodrome u BiH ili polijetanja s njih.

Koji su glavni izazovi vaše institucije u ovoj godini te postavljeni ciljevi?

BHANSA-u očekuje početak jednog novog perioda koji podrazumijeva kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, opremu i ljudske resurse kako bi zadržali i unaprijedili sposobnost te odgovorili na izazove industrije civilnog zrakoplovstva. Glavni strateški cilj poslovanja BHANSA-e je omogućiti sigurno, efikasno i brzo odvijanje zračnog prometa, u svim fazama leta, upravljanjem zračnim prometom i pružanjem usluga prilagođenih zahtjevima korisnika zračnog prostora.

Ključni pokazatelji poslovanja BHANSA-e ogledaju se u četiri ključne tačke, a to su povećanje sigurnosti zračne plovidbe, povećanje kapaciteta boljim korištenjem resursa zračnog prostora, isplativost odnosno smanjenje troškova pruženih usluga i smanjenje emisije štetnih plinova i štetnog utjecaja na okoliš korištenjem najkraćih ruta u zračnom prometu.

Planiramo kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte koji bi omogućili najbolje uvjete za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, a tu posebno mislimo na revitalizaciju i sanaciju postojećeg kontrolnog tornja na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kao i investicije u naše objekte u Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.

Uz infrastrukturne projekte nećemo zanemariti ni modernizaciju postojeće opreme, uz primjenu novih modernih tehnologija iz našeg područja djelovanja, a sve kako bismo našim kontrolorima zračnog prometa, ali i ostalim stručnim službama poput zrakoplovne tehnike, meteorologije, zrakoplovnog informiranja, spasilačkog koordinacijskog središta, jedinice za upravljanje zračnim prostorom i dr. dali mogućnost da još sigurnije, efikasnije obavljaju svoj složen i zahtjevan posao.
Prvenstveno mislimo na nabavku dva nova i modernizaciju postojećih radara na Jahorini i Međunarodnom aerodromu Sarajevo, nadogradnju i modernizaciju sistema za obradu podataka i sistema govornih komunikacija.

Također, planirali smo nabavku ili nadogradnju ostalih važnih i neophodnih sistema za obavljanje ovog odgovornog posla poput navigacijskih i radiouređaja te meteorološke opreme. U procesu dizajniranja procedura za letenja na svim međunarodnim zračnim lukama pored procedura zasnovanih na konvencionalnim navigacijskim uređajima dizajnirat će se i procedure leta zasnovane na korištenju satelitskog signala. Razmatramo i uvođenje alternativnih nadzornih sistema baziranih na sistemima multilateracije, kao i uvođenje komunikacije kontrolora zračnog prometa i pilota bez korištenja radiouređaja uz pomoć linka.

Na kojem nivou je saradnja BHANSA-e sa srodnim institucijama u regiji te krovnim evropskim i svjetskim?

Partnerstvo s ključnim institucijama koje reguliraju oblast zračne plovidbe u Evropi igra presudnu ulogu u razvoju tehničkih i ljudskih kapaciteta BHANSA-e, kao najmlađeg pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u evropskom zračnom prometu. Saradnja s ovim institucijama ostvarena je članstvom Bosne i Hercegovine u nizu kako međunarodnih tako i domaćih organizacija koje se bave civilnim zrakoplovstvom.

Posebno ističemo Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Ministarstvo obrane BiH, Vijeće Ministara BiH, zatim međunarodne aerodrome i aviokompanije u BiH. Ne smijemo zaboraviti ni naše partnere iz inozemstva među kojima ističemo pružatelje usluga iz susjednih država, Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe (CCL) i Agenciju za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA). Tu su i međunarodne organizacije (ICAO – Međunarodna organizacije za civilno zrakoplovstvo, ECAC – Evropska konferencija za civilno zrakoplovstvo, EUROCONTROL – Evropska agencija za sigurnost zračne plovidbe), FAB CE (Funkcionalni blok zračnog prostora Centralne Evrope) i EASA (Evropska agencija za sigurnost u zrakoplovstvu).

Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) jedan je od ključnih partnera u uspostavljanju potpune kontrole zračnog prostora BiH od BHANSA-e te provedbi Strategije za razvoj sistema upravljanja zračnim prometom BiH. FAB CE je uspostavljen u okviru zajedničke inicijative sedam zemalja (Austrije, Bosne i Hercegovine Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije) i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u Centralnoj Evropi. Zemlje članice su sklopile sporazum 2011. kojem je BiH pristupila 5. maja 2011. godine.

Uspostava devet funkcionalnih blokova (Functional Airspace Blocks -FABs) zračnog prostora u Evropi dio je inicijative za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba (Single Europen Sky -SES). Cilj inicijative je stvaranje jedinstvenog evropskog zračnog prostora neovisnog o državnim granicama, s naglaskom na unapređenju sigurnosti, učinkovitosti upravljanja troškovima i povećanju kapaciteta, te smanjenju kašnjenja u zračnom prometu. Radi se o trenutno najvažnijoj inicijativi koja se provodi pod okriljem Evropske komisije (EC) u području zračnog prometa u Evropi.

U posljednjih nekoliko godina bilježimo značajan porast prometa zahvaljujući prvenstveno inicijativama i projektima u kojim je i BHANSA bila aktivni sudionik, s naglaskom na SEAFRA, odnosno prostor slobodnog planiranja letenja bez ruta koji smo implementirali zajedno sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom te SECSIFRA, gdje smo spojili prethodno navedenu inicijativu s Austrijom i Slovenijom (SAXFRA).

Leave a Comment