Federacija BiH ušla u švedski model borbe protiv virusa, Čerkez ističe da je odgovornost na kantonima

 

“Mi smo još uvijek u prvoj fazi i trenutno povećanje broja zaraženih nije drugi udar. Ono što smo restriktivnim mjerama uradili je sprečavanje velikog udara i masovnog obolijevanja, što bi dovelo do nemogućnosti funkcioniranja zdravstvenog sistema i do velikog priliva pacijenata. Restriktivne mjere su spriječile scenarije Italije, Španije, Engleske, Belgije…”, rekao je Čerkez.

On je kazao da je period restriktivnih mjera u martu i aprilu korišten za podizanje svijesti javnosti o načinu efikasne zaštite, poput držanja fizičke distance, nošenja zaštitnih maski i redovnog pranja ruku. Također je iskorišten i za pripremu zdravstvenog sistema da primi veći broj oboljelih.

“Restriktivne mjere jesu skinute i sada se očekuje od građana, koji su trebali za dva mjeseca primiti sve informacije, da se ponašaju u skladu s preporukama, a tri su ključne – distanca i zaštitne maske unutar objekata te povećana lična higijena”, dodao je.

Čerkez ističe da je ovo najsličnije švedskom modelu, jer je baziran na svijesti ljudi, a ne na restrikcijama.

“Iako su Šveđani imali veliki broj umrlih osoba starijih generacija, mi smo se fokusirali na to da posebno zaštitimo mlađe i starije osobe, jer znamo da su hronični bolesnici i stariji posebno na udaru”, kazao je.

Goran Čerkez (Foto: I. Š./Klix.ba)

Goran Čerkez (Foto: I. Š./Klix.ba)

 

Član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva podsjeća da je u skladu s novim preporukama kantonima data mogućnost donošenja svih mjera.

“Imamo kantone koji nemaju aktivnih slučajeva, neki kantoni imaju vrlo mali broj, a neki imaju priličan broj oboljelih. veoma je bitno da se prati situacija i da se epidemiološki reaguje na način da se zaraženi izoluju, da se prati stanje i reaguje prema tome. Zdravstveni sistemi na nivoima kantona moraju biti spremni i za restriktivnije mjere, ali moraju biti lokalnog karaktera”, dodao je.

Na pitanje da li zdravstveni sistem u FBiH može izdržati tzv. švedski model i povećanje broja zaraženih, Čerkez odgovara da iz tog razloga epidemiološke službe moraju pratiti da ne dođe do eksplozije i moraju znati koja je granica i kakve mjere poduzimati.

“Sada smo u sistemu gdje najveću ulogu igra svijest. Ako dođe do masovnijeg obolijevanja na lokalnom nivou, onda će se morati provoditi restrktivnije mjere u tim lokalnim zajednicama. Tako će doći do kombinacije tzv. švedskog modela i restriktivnih mjera”, kazao je.

Čerkez smatra da ukoliko jedna lokalna zajednica ima veliku transmisiju zaraze, onda postoji opasnost da se širi na druge zajednice.

“Ne treba se prekidati život u toj zajednici, ali treba ograničiti kontakt s drugim zajednicama, jer jedino restrikcija sprečava širenje. Bilo bi očekivano, ukoliko imamo veliki broj zaraženih u jednoj zajednici, a ne možemo izolovati i uvezati sve kontakte, da pristupimo mjerama restrikcije kretanja između zajednica. Tada bi virus ostao lokalizovan. Bitna je odgovornost svakog pojedinca, ali i sistema da reaguje u slučaju potrebe”, dodao je.

Čerkez ističe da je trebalo puno hrabrosti, odlučnosti i znanja kada su se donosile
mjere u martu te da se to pokazalo efikasnim.

Za kraj ističe da možemo imati kontinuiran rast broja zaraženih, ali da se može očekivati rast najesen.

U Federaciji BiH najteža situacija je trenutno u Tuzlanskom kantonu. Zeničko-dobojski kanton polako uspijeva suzbiti širenje na području Tešnja, dok situacija u Kantonu Sarajevo uprkos porastu broja zaraženih i dalje nije zabrinjavajuća.

Leave a Comment