Otkriveni povjerljivi dokumenti: Klintonov tajni plan za BiH

 

SVIJET

Želio da se rat u Bosni okonča prije početka kampanje za predsjedničke izbore održane 1996. godine na kojima se borio za drugi mandat

Bil Klinton

Foto: Agencije

 

Bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton), uoči početka kampanje za izbore na kojima se borio za drugi mandat, tražio je od vlade u Sarajevu 1995. godine da načini ustupke Srbima u BiH kako bi se okončao rat, stoji u povjerljivim dokumentima koji su nedavno objavljeni i sadrže Klintonov tajni plan za BiH.

Dokumenti koje je objavila predsjednička biblioteka potiču iz ljeta 1995. godine, neposredno u vrijeme sukoba oko Srebrenice i nekoliko mjeseci prije sklapanja Dejtonskog sporazuma, piše londonski “The Guardian”.

Prema tim dokumentima, ali i izjavama zvaničnika iz tog perioda, Klinton je želio da se rat u Bosni okonča prije početka kampanje za predsjedničke izbore održane 1996. godine na kojima se borio za drugi mandat.

U transkriptima telefonskih razgovora Klintona sa drugim svjetskim liderima, stoji kako je on više puta ponovio da je razočaran što snage bosanskih muslimana nisu uspjele da sačuvaju Srebrenicu.

Glavni Klintonov operativac za sprovođenje tajnog plana koji bi okončao rat u BiH bio je njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Entoni Lejk. Sprovođenje plana počelo je nekoliko nedjelja prije pada Srebrenice i uključivalo je postizanje mirovnog sporazuma kojim bi Bosna bila podijeljena na dva približno jednaka entiteta.

Sprovođenje plana počelo je nekoliko nedjelja prije pada Srebrenice i uključivalo je postizanje mirovnog sporazuma kojim bi Bosna bila podijeljena na dva približno jednaka entiteta - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Sprovođenje plana počelo je nekoliko nedjelja prije pada Srebrenice i uključivalo je postizanje mirovnog sporazuma kojim bi Bosna bila podijeljena na dva približno jednaka entiteta Foto: Agencije

U slučaju da to propadne, plan je bio da se povuku mirovne snage UN, prekine embargo na isporuku oružja BiH i da inicijalna vazdušna podrška muslimansko-hrvatskim snagama u borbi protiv Srba.

Klintonov plan predviđao je da se prvo održe razgovori američke administracije sa predstavnicima Sarajeva, kako bi ih ubijedili na ustupke poslije pada Srebrenice.

Prema tom planu, federacija muslimana i Hrvata trebalo je da dobije nešto manje od polovine države, dok bi Amerikanci razmotrili i pritisak na muslimansku stranu da pristane na mogućnost da Srbi u BiH u roku od dvije do tri godine po okončanju rata održe referendum za izdvajanje iz BiH.

“Ukoliko bosanski muslimani ne mogu da ubijede bosanske Srbe da njihova budućnost leži u reintegraciji u BiH, nema smisla blokirati mirno razdvajanje zajedničke države, po čehoslovačkom modelu –  predviđao je Klintonov plan.

Kako stoji u objavljenim dokumentima, neki članovi Klintonove administracije nisu bili zadovoljni ovakvim planom.

Dejvid Šefer, savjetnik tadašnje ambasadorke SAD u UN Medlin Olbrajt, napisao je da su “Srbi zauzeli veliki dio teritorije zahvaljujući etničkom čišćenju i sada im omogućavamo demokratski referendum da to potvrde, to je veoma klizav teren”. On je kasnije u svojim memoarima tvrdio kako je moguće da je Lejkov nastup zapravo samo bio provokacija da se više razgovara o BiH u Bijeloj kući.

Aleksander Veršbou, koji je bio zadužen za Evropu u Savjetu nacionalne bezbjednosti, naveo je da je strategija za izlazak iz rata bila rezultat kompromisa više američkih nivoa vlasti.

Leave a Comment