Šta će se desiti sa višemilionskom imovinom u FBiH oduzetom od kriminalaca?

 

SPREMAJU SE IZMJENE ZAKONA

U Federaciji do sada oduzeto više od 25 miliona KM. Trenutno nema procedura kako tu imovinu koristiti u najboljem javnom interesu

Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine FBiH koji je usvojen 2014. godine omogućio je da se oduzme nelegalno stečena imovina u iznosu od 25 miliona KM. Međutim, iako je znatno doprinio u borbi protiv teških oblika kriminala, potrebno ga je mijenjati odnosno modificirati.

Piše: A. DUČIĆ

Kako saznaje Fokus.ba uveliko se spremaju izmjene ovog zakona, prevashodno s ciljem jačanja uloge i kapaciteta Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom na učinkovit i efikasan način, a kako bi se oduzeta imovina što više koristila u društvene svrhe.

Nakon usvajanja zakonskih izmjena i dopuna potrebno je da Vlada FBiH donese uredbu koja bi detaljno uredila procedure upravljanja sa svim oblicima privremeno i trajno oduzete imovine.

Treba napomenuti da je jedan od najkrupnijih slučajeva oduzimanja nezakonito stečeno imovine slučaj hotela “Emiran”. Podsjetimo, tri osobe odgovorne za organiziran kriminal u ovom slučaju prošle godine su osuđene na po 12 i dvije godine zatvora. Ukupna vrijednost trajno oduzete imovine iznosi 13,8 miliona KM.

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Eldan Mujanović pojašnjava za Fokus.ba da zakon u domenu upravljanja sa oduzetom imovinom Agenciju ovlašćuje da poduzima nekoliko radnji upravljanja, poput čuvanja, skladištenja, prodaje, poklona i uništenja imovine, ali nedostaju procedure kako, pod kojim uvjetima, u kojim rokovima i sa kojom svrhom se najprije biraju neki od mogućih modaliteta upravljanja.

-To se posebno onda usložnjava kod većih slučajeva gdje ima više različitih vrsta imovine (nekretnine, pokretne stvari, privredna društva), koja se nalazi na različitim lokacijama i u različitom stanju i perspektivi, i Agencija bez jasnih procedura nema načina da izvrši samostalno procjenu i ocjenu (due dilligence) šta je u konkretnom slučaju najbolji i najperspektivniji način upravljanja, koji su projicirani troškovi i hoće li oni preći vrijednost imovine ako se odabere jedan od mogućin načina (npr. čuvanje umjesto hitna prodaja i čuvanje novca ostvarenog prodajom do pravosnažne sudske odluke) – ističe Mujanović koji je i nacionalni koordinator BiH u okviru ovog projekta.

Kako ističe Mujanović, sve to se mora najprije predviditi kao mogućnost u Zakonu i onda kroz podzakonski akt odnosno Uredbu koju bi donijela Vlada detaljno razraditi u procedurama za upravljanje kao što je urađeno u RS-u putem pravilnika.

– Kada Agencija dobije da upravlja sa firmom, kako bira privremenu upravu (javni konkurs ili diskreciono), kome ta uprava predlaže program rada i poslovanja, kome podnosi izvještaje i koje poslovne odluke donosi, kako se vrše upisi u registru privrednih društva nove uprave i sl – navodi Mujanović.

Kaže da je slučaj “Emiran”, koji je pravosnažno okončan, svakako najvažniji, jer je imovina velike vrijednosti, različite vrste na vrijeme privremeno oduzeta i osigurana i nakon pravosnažne odluke Agencija i Vlada FBIH mogu raspolagati tom imovinom.

– Problem je što opet nema procedura kako tu imovinu koristiti u najboljem javnom (općem) interesu, npr. da li nekoliko miliona KM u gotovini i vrijednosnim papirima hitno iskoristiti za pomoć zdravstvenom sistemu u borbi protiv COVID-a? Da li hotel prodati ili koristiti za smještaj bolesnih pacijenata, ali dati nekome pod zakup a novac koji se dobija time donirati za rad Dječije kuće gdje borave djeca i roditelji teško oboljele djece i sl. To se opet jedino može uraditi izmjenama i dopunama Zakona koji će to propisati kao mogućnost i obavezu i onda podzakonskim aktom razraditi procedure kako oduzetu imovinu koristiti u najboljem javnom (općem) interesu – kaže Mujanović.

Dodaje da je bilo drugih slučajeva gdje su motorna vozila poklonjena udruženjima, kao i građevinski materijal, a čak je iz jednog slučaja novac poklonjen Dječijoj kući uz dosta napora Agencije i Vlade na nađu način kako to uraditi u nedostatku preciznih procedura koje će između ostalog osigurati i transparetnost u raspolaganju sa oduzetom imovinom.

Pocrtava da se bez potrebne koordinacije na relaciji tužilaštvo koje vodi finansijske istrage, policije, porezne uprave, finansijske policije i drugih policijskih organa (SIPA), ne može očekivati uspješno otkrivanje i identifikacija i lociranje enzakonite imovine.

– Sudski i drugi registri imovine, FIA, i drugi reglatori (KVP, Agencija za bankarstvo i dr) također pomažu u ovom segmentu postupanja. Agencija za upravljanje mora biti uključena na vrijeme da zna planirati resurse u pogledu imovine koju će dobiti na privemeno ili trajno upravljanje, a nakon odluke suda o tome Agencija i Sud koji vodi predmet moraju biti u stalnoj komunikaciji i koordinaciji kako bi se donosile zakonite i precizne odluke o najboljoj namjeni imovine i očuvanju vrijednosti, Nakon pravosnažnog oduzimanja Agencija skupa sa Vladom, Pravobranilaštvom treba blisko sarađivati kako bi se odluke suda izvršile i imovina upotrijebila na najbolji mogući način za servisiranje i finansiranje potreba od općeg značaja za cjelokupnu društvenu zajednicu – naglašava Mujanović.

Materijali koji se odnose na nužnost donšenja izmjena i dopuna navedenog zakona su pripremljeni u okviru projekta „Jačanje kapaciteta za borbu protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi kroz poboljšanje mjera oduzimanja imovine“, koji sprovode AIRE centar i RAI uz finansijsku podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Projekat, koji se sprovodi od novembra 2018. do marta 2021. godine, ima za cilj da ojača kapacitete ključnih institucija u šest jurisdikcija Zapadnog Balkana (naročito tužilaštava, sudstva, institucija za obuku nosilaca pravosudnih funkcija, kao i agencija za sprovođenje zakona i upravljanje oduzetom imovinom) za djelotvorno sprovođenje mjera oduzimanja imovine stečene krivičnim djelima korupcije i organizovanog kriminala. Jačanje kapaciteta sprovedeno je u skladu sa najboljom praksom i relevantnim međunarodnim i evropskim zakonodavnim i regulatornim standardima, kao i unaprijeđenjem međunarodne saradnje u krivičnim stvarima na Zapadnom Balkanu. Stručnjaci širom regiona su zajedno sa svojim zapadnim kolegama učestvovali u ostvarenju skupa projektnih rezultata.

Leave a Comment