HARIS HADŽIĆ, INSTRUKTOR LETENJA: BUDUĆE PROFESIONALNE PILOTE IZ TURSKE OBUČAVAJU INSTRUKTORI IZ BIH

 

Sigurno ste nekada zamišljali kako bi bilo dobro sakriti se među oblake i posmatrati svijet iz ptičije perspektive, osjetiti potpunu slobodu, i sigurno su ti snovi više izraženi sada, nakon brojnih “lockdowna” tokom pandemije koronavirusa, koja nas je zarobila između četiri zida naših domova.

No to nije ni čudno jer otkako postojimo, sanjamo i maštamo o tome da poletimo kao ptice. Naši mitovi i legende prepuni su te tematike, a jedan od najčuvenijih mitova u historiji čovječanstva – onaj o Dedalu i njegovom sinu Ikaru – posvećen je upravo našoj želji da budemo slobodni kao naši leteći prijatelji.

Dobra vijest je da snove o letenju možete ostvariti, pa čak postati i pilot, ako su vam znatiželja i interesovanja izražena do te mjere jer u našoj zemlji posljednjih šest godina djeluje SBA (Sport and Bussiness Aviation) škola letenja koju vodi Haris Hadžić.

Nalazi se na Nišićkoj visoravni, nadomak Sarajeva, i dobrodošli su svi oni koji su spremni da se upuste u avanturu života.

  • Naša misija je da svim kandidatima-polaznicima škole, zaljubljenicima u letenje, osiguramo dinamične sadržaje, uz pomoć visoko kvalifikovanog osoblja, moderne i sigurne opreme. Svi u SBA školi, a posebno naši odgovorni i sigurni piloti, potpuno su posvećeni održanju sportske avijacije u BiH – istaknuto je na njihovoj Facebook stranici.

A da riječi sprovode u djela, uvjerila se ekipa Faktora na licu mjesta. Domaćin Haris osigurao je nezaboravan let žirokopterom iznad prelijepih krajolika, što je u nama samo povećalo želju da se ponovo vratimo, ali ovaj put na časove za pilota…

Foto: Faktor.ba

Jer, kako je istakao, upravljati žirokopterom nije nimalo zahtjevnije od upravljanja bilo kojim motornim vozilom, a pri tome je i sigurnije. A obuka za pilotsku dozvolu, ako su vremenski uvjeti povoljni, traje isti vremenski period kao i obuka za motorna vozila.

  • Ako nije lakše, sigurno nije teže savladati vožnju avionom od vožnje autom. Vi kada sjednete u auto, prvi put sve vam je strano, sve je jako teško iskoordinirati. Puno je lakše pilotirati nego voziti auto, i sigurnije je definitivno. Samo je ozbiljnije, pristup mora biti ozbiljniji. Ja volim reći da je pilotiranje način života, mora čovjek promijeniti neke svoje navike i pristup nekim stvarima da bio dobar i bezbjedan po sebe i druge.

Mora biti dosljedan, odgovoran, poštovati procedure, pravila jer je to jedini način da ostane siguran. Treba i dosta znanja, ali bitno je da poštuje pravila i procedure. U principu tu nema izbora, onaj ko to neće, neće završiti školu. To je opće poznato kod nas, isto tako kod kolega u okolnim zemljama. Nema šanse da završite školu ako ne ispoštujete sve to. Avijacija te nauči da budeš odgovoran jer kad sjedneš u avion, ne možeš izaći iznad Prenja na 6.000 stopa i vidjeti šta ti to zvecka. Moraš sve provjere obaviti ranije, da kada sjedneš u letjelicu, da si siguran i samopouzdan u to da je ona spremna – naglašava Hadžić, piše Faktor.ba.

Do pilotske dozvole dijeli vas teorijski dio koji se sastoji od devet predmeta, među kojima su neki od najvažnijih – Zrakoplovna pravila i propisi, Meterologija, Teorija letenja, Navigacija, Komunikacija, Rad motora, Aerodinamika…, i onda praksa. Nema starosne dobi, donja granica je 18 godina, pa sve do momenta do kojeg je ljekarski pregled zadovoljavajući. Ljekarski se do 40 godina radi svake dvije godine, poslije svaku godinu, a u nekoj kasnijoj dobi svako šest mjeseci, s tim da je pilot dužan, u slučaju nepredviđenih bolesti (posebno kod srčanog ili moždanog udara), obaviti pregled nakon kojeg će ljekar odlučiti da li je sposoban ponovo da leti.

Dakle, u idealnim uvjetima, pilotska dozvola može se dobiti za mjesec, ali to ne znači da ste savršeni. Zapravo, tek tada ste početnik koji stiče pravo iskustvo među oblacima.

  • Kada završite obuku i steknete dozvolu, tada ste dobili pravo da upravljate letilicom. Ali obično se na početku to radi uz prisustvo nekog kolege pilota ili instruktora, osim u mom slučaju jer školu sam završio u Mađarskoj, a kako tada u BiH nikoga nije bilo da mi pomogne, sve sam morao sam. Niko ustvari nije znao šta je žirokopter. I kada postajete pilot, više se gleda broj sati koje ste preletjeli, nego koliko godina imate pilotsku dozvolu. Bez većeg broja sati sve zajedno nema nikakvog efekta. U principu imate alate za sve. Sve vam je toliko već odrađeno, prerađeno, izračunato, samo treba čitati. Sve ima napisano, sve neko već zna, ne morate vi izmišljati toplu vodu nizašta, i može se krenuti od jednostavnih stvari ka složenijim. Još nisam upoznao osobu za koju bih rekao da to ne može savladati – pojašnjava Hadžić.

No bilo je onih koji su ipak odustajali. Neki odustanu zbog obaveza, promjene adrese, a neki se opet vrate školovanju nakon pauze.

  • Osim Bosanaca i Hercegovaca u našu školu dolaze ljudi iz Katara, Emirata, Turske, regiona… Sigurno nas je 20 sa pilotskom dozvolom, a nadamo se da će nas biti još i više. Ovo nije skup sport, pogotovo kada je žirokopter u pitanju. Jedan dobar žirokopter košta kao jedan dobar džip. I nema razloga da ih nema puno više. Sada ih ima 7 registrovanih, a mislim da će ih do kraja godine biti 10. U regionu i šire nema niko taj broj, mi smo lideri – dodaje Hadžić.

Pilotsku dozvolu u SBA školi stekli su oskarovac Danis Tanović i glumac Feđa Štukan, koji je postao i jedan od predavača, te mnogi istaknuti poslovni ljudi. SBA je i ovlašteni za stupnik za uvoz, servisiranje, rezervne dijelove, zapravo, pruža kompletnu uslugu. Žirokopter se registruje kao i svako drugo vozilo na godinu, a što se tiče servisa, isto je kao i na autu – nakon 100 sati ili godinu leta.

Krajem prošle godine SBA škola letenja ostvarila je i saradnju sa turskom pilotskom akademijom iz Istanbula.

  • Mi imamo i školu za pilote aviona, i turski budući profesionalni piloti će prve korake napraviti kod nas. Prvi korak u životu svakog pilota je da završi školu za privatnog pilota (PPL), pa onda dalje. Naravno da oni te obuke mogu dobiti i u Turskoj, ali je skuplje i vremenski puno zahtjevnije jer jako je teško doći na red. Kod njih se godinama čeka da bi mogli polagati za pilota – pojašnjava Hadžić.

U jeku pandemije, njegov tim, u saradnji sa Civilnom zaštitom, odradio je devet uspješnih misija u kojim su iz Sarajeva u Krajinu prebacivali materijal za uzorke COVID-19, rezultate testova, te u povratku uzorke. A ukoliko sve bude bilo po planu, žirokopterima će olakšati rad i Graničnoj policiji.

  • Mi smo Graničnoj policiji prezentirali naše mogućnosti i ponudili naše usluge. Sada sarađujemo na izradi projekata. U Kini ima cijela eskadrila u vojsci koja koristi žirokoptere. U Americi imate u policiji u nadgledanju nekih nacionalnih parkova, a ono za šta je nama idealno, jeste borba protiv migrantskih problema. U iste svrhe se koriste i u Bjelorusiji. Znači nadzor granice jer je nama granica neadekvatno pokrivena. Vi sa jednim žirokopterom, koji je trošak jednog džipa, pokrijete ogroman potez granice za šta bi vam trebalo 20 do 50 ljudi, i to je taj pravac u kojem razgovaramo – istakao je Hadžić.
Foto: Faktor.ba

Završio je Saobraćajni fakultet i prva je generacija kontrolora leta u BiH. Letenju, prvo kao hobiju, vratio se prije 10 godina i iza sebe ima više od 1.000 sati leta, odnosno, tri puta je preletio planetu Zemlju. Najudaljenija lokacija na koju je letio iz Sarajeva je Beč, a omiljena destinacija, udaljena samo sat od BiH, mu je hrvatski otok Brač.

Nekada je bio padobranac, vozi motore, surfa, roni, skija, igra košarku…

  • Nama dolaze ljudi koji traže nešto drugačije. Nije to nikakva kriza srednjih godina, već kada se čovjek ostvari na neki način, onda traži iskorak u nešto novo. Mene je ovo puno promijenilo. Mi smo bili tipovi koji su morali imati sve i odmah iste sekunde, a u avijaciji se ne mora imati ništa, i ništa se ne mora odmah. Moraju se poštovati pravila i propisi. Poštovanje, odgovornost, hijerarhija, procedura. Sve ono po čemu bi jedno društvo trebalo biti poredano, ako želi napredak, nalazi se u avijaciji.

Poslije tih mojih 1.000 sati leta opet mi je svaki novi ljepši od svih prethodnih. Uvijek doživim nešto novo. Jer sama Bosna je prelijepa. Posebno kada se leti za Tivat preko Bilećkog jezera. To je takva fantazija da se ne može opisati. Isto tako kada se preko Blidinja ide za Brač. Svaki put je novo iskustvo i kada idete istom rutom. Jer uvijek je tu neki drugačiji oblak, položaj sunca, druga visina – govori Hadžić.

Godine 2012. organizovali su druženje sportskih pilota u Rajlovcu na međunarodnom nivou (TRX otvoreni dani), a u budućnosti planiraju još takvih druženja, jer je interesovanje ogromno.

Leave a Comment