Lik i djelo Angele Merkel: Državnica koja nije mislila na izbore, već na sljedeće generacije

 

 

Naučnica po struci ima veliku zaostavštinu i sigurno je da će se pamtiti. Deset minuta je tren ljudskog života, ali skoro deset minuta aplauza je zaista dugo. Toliko je trajalo aplaudiranje njenih stranačkih kolega na kongresu 2018. godine kada je odstupila sa čela vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU). Taj tren je pokazao šta je postigla, kako su je nazvale stranačke kolege, Šefica (Chefin).

Merkel, rođena 17. jula 1954. u Hamburgu, je zbog političkog stila i djela u Njemačkoj dobila nadimak mama (Mutti). Dobrim dijelom su stil i djelo posljedica porodičnog porijekla i školovanja, a porijeklo joj je iz porodice Kasner. Majka Herlind, rođena u Poljskoj, bila je profesorica engleskog i latinskog jezika, a otac Horst je bio luteranski pastor.

Na Univerzitetu u Leipzigu je studirala fiziku, a u Berlinu je doktorirala kvantnu hemiju. Živjela je u gradiću Templin koji se nalazi u blizini tadašnjeg istočnonjemačkog dijela Berlina. Prema pisanju političkog magazina Politico, u trenutku kada je aplicirala za posao u školi za inžinjering, ponuđeno joj je da radi u tajnoj policiji Istočne Njemačke – Stasiju. Ponudu je odbila.

Pad Berlinskog zida je značio početak novog globalnog poretka, ali i početak političke karijere Angele Merkel. Kada su njeni sunarodnjaci slavili rušenje zida, ona je bila u sauni s prijateljima. Nešto kasnije se pridružila slavlju.

“Bio je četvrtak, a četvrtak je bio moj dan za saunu. Uvijek smo išli u istu saunu, u jednoj visokoj komunističkoj zgradi”, prisjetila se u izjavi za list Guardian.

Kao 35-godišnjakinja postala je aktivistica umjereno desničarskog pokreta Demokratsko buđenje (Demokratischer Aufbruch). Prvi posao joj je bio otpakivanje kutija u kojima su se nalazili računari i njihovo instaliranje u uredima.

Demokratsko buđenje se ujedinilo s istočnonjemačkom inačicom CDU-a, a onda je uslijedilo ujedinjenje sa zapadnonjemačkim CDU-om. Početkom 90-ih godina prošlog vijeka postala je zamjenica glasnogovornika vlade Istočne Njemačke, na čijem je čelu bio Lothar de Maziere iz CDU-a. Onda se desio njen strelovit politički uspon.

Za kancelarku prvi put izabrana 2005. (Foto: EPA-EFE)Za kancelarku prvi put izabrana 2005. (Foto: EPA-EFE)

 

Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić, novinar Deutsche Wellea (DW) Mehmed Smajić i bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Edin Dilberović su za Klix.ba komentarisali njenu višedecenijsku karijeru.

Ideološki profil

Mujkić je govorio o njenom ideološkom profilu. Merkel je konzervativka koja je djelimično prihvatala vrijednosti i stavove suprotnog ideološkog pola – ljevice.

“Ona pripada konzervativnom političkom spektru, ali je važno nešto dodati. Riječ je o konzervativizmu od prije nekoliko decenija. Dakle, govorimo o konzervativizmu od 80-ih godina prošlog vijeka do samog početka 21. vijeka. Nakon ekonomske krize iz 2008. godine cjelokupan politički spektar se pomjera udesno, pa ono što je nekada bilo umjereno desno postaje centar. Dobro ste primijetili da u njenim politikama ima elemenata koji se smatraju ljevičarskim”, napomenuo je.

S druge strane, objašnjava, dio desnice se još više radikalizirao, a ona se prepoznaje u nacionalizmu i rasizmu. Ponovio je da Merkel jeste konzervativka, ali da je vodila umjerenu politiku. Obrazložio je šta to znači.

“To je podrazumijevalo usvajanje preživjelih načela države blagostanja”, ukazao je.

Najveća dostignuća i mane

Mnogi smatraju da je Merkel, ako ne najzaslužnija, onda među najzaslužnijim što je Njemačka postala geoekonomska sila i jedna od najpoželjnijih država na svijetu za život. Tako misli i novinar DW-a Mehmed Smajić.

“U velikoj mjeri je zaslužna za imidž koji Njemačka trenutno ima u svijetu. Kada je 2005. postala kancelarka, privreda nije bila najuspješnija na svijetu. Ono što joj je ostavila vlada tada koalicionih partnera Socijaldemokratske partije (SPD) i Zelenih (Grune) bilo joj je veliko opterećenje. Međutim, uspjela je dovesti zemlju u situaciju da državna kasa nema velikih zaduženja. Doduše, to se sada promijenilo zbog pandemije koronavirusa. U znatnoj mjeri je smanjen broj nezaposlenih. Njemačka je zahvaljujući ekonomskoj stabilnosti, ali i unutrašnjoj i vanjskoj politici koju vodi vlada Angele Merkel, jedna od omiljenih zemalja za život”, ocijenio je.

Poručio je da je teško izdvojiti najveća postignuća jer su ona, kako je naveo, lančano vezana. Osim spomenutog, kao uspjeh je istakao to što je bila nositeljica nade i neko ko je uvijek težio kompromisu u Evropi. Kao primjer za to je naveo odluku da u jeku izbjegličkog vala izjavi za njega historijsku rečenicu: “Uspjet ćemo”. To nije značilo samo kazati, već i uraditi – primiti više od milion izbjeglica i migranata. Naravno, to je imalo posljedice.

“Ova izjava je podijelila naciju kao nijedna prije. Jedni smatraju da je odluka dobra, dok drugi to smatraju početkom njenog kraja”, podsjetio je Smajić.

S izbjeglicama iz Sirije na času kursu njemačkog jezika (Foto: EPA-EFE)S izbjeglicama iz Sirije na času kursu njemačkog jezika (Foto: EPA-EFE)

 

U nastavku je govorio o nedostacima njene politike pa je konstatirao da kritičari uvijek imaju motiv za spočitavanje koje nije uvijek opravdano. Izdvojio je ono što misli da su nedostaci.

“U nedostatke se može možda svrstati politika koju je vodila pred parlamentarne izbore 2017. kada je njena stranka imala slabiji rezultat od očekivanog i kada je desnopopulistička Alternativa za Njemačku (AfD) ojačala. Analitičari smatraju da se njemačka vlada u tom periodu više bavila vanjskom nego unutrašnjom politikom i da su se građani, prije svega na istoku zemlje, osjećali ostavljenim na cjedilu. Takvo raspoloženje je iskoristio AfD. Međutim, niko ne može sporiti da je Merkel za vrijeme svog mandata postala jedna vrsta fenomena njemačke, ali i evropske politike. Možda čak i svjetske, jer je malo političara na svijetu koji su imali takav utjecaj”, kazao je.

Da li je bolje upravljala državom od CDU-a ili je bolje upravljala CDU-om nego državom?

Smajić smatra da je Merkel skoro jednako dobro upravljala i strankom i državom, ali da je bila nešto vještija u upravljanju zemljom koja ima više od 80 miliona stanovnika. U komentaru o upravljanju državom je naglasio kritike da je CDU usmjerila ulijevo.

“Kao kancelarka je promovisala model evropske Njemačke s otvorenim vratima za imigraciju sa svih strana. Kada je riječ o stranci, unutrašnji problemi su možda bili među razlozima lošeg rezultata na saveznim izborima 2017. i kasnije na izborima u nekim njemačkim saveznim pokrajinama. Nedavno je urednik magazina Cisero rekao da problem nije u predsjedavajućem CDU-a, nego u samoj kancelarki i njenom političkom kursu. On kaže da pitanja penzija, politika prema migrantima, ukidanje vojnog roka, atomskih elektrana ili brakovi za sve nisu teme koje su srž onog što je CDU nekada zastupao. On smatra da je Merkel za mnoge u CDU-u pretjerala u zaokretu ka socijaldemokratizaciji i ozelenjavanju CDU-a. Dakle, u pravcu SPD-a i stranke Zelenih”, istakao je Smajić.

Očekuje, kao i drugi, da će novoizabrani predsjednik CDU-a Armin Laschet nastaviti voditi stranku u duhu Merkel.

Politika prema Bosni i Hercegovini i prema useljenicima iz bivše Jugoslavije

Bivši bosanskohercegovački ambasador u Njemačkoj Edin Dilberović je analizirao politiku kancelarke prema Bosni i Hercegovini i ostatku regije. Podsjetio je da je ova politika 2010. i 2011. godine bila vrlo proaktivna.

“Ona je okupljala naše političke lidere u Berlinu i tada se razgovaralo o reformama u Bosni i Hercegovini. To se odnosilo i na ustavne reforme i ona se po tom pitanju lično uključila, a ne samo njen tim. Kako pregovori nažalost nisu dali željene rezultate, desila se stagnacija njenog interesa prema Bosni i Hercegovini odnosno regiji. Onda se to nakon dvije-tri godine promijenilo”, potcrtao je.

Tvrdi da je politika Merkel prema Bosni i Hercegovini uvijek bila prijateljska. Za njega po tom pitanju ne postoji dilema, a kao pokazatelj toga je naveo da je u nekoliko navrata javno odbacila ideju o sporazumnoj razmjeni teritorija u ovom dijelu Starog kontinenta. Također je podsjetio da je bila među rijetkim evropskim liderima koji su to učinili.

U posjeti Sarajevu 2015. godine (Foto: EPA-EFE)U posjeti Sarajevu 2015. godine (Foto: EPA-EFE)

 

Dilberović, koji je direktor Direkcije za evropske integracije, je također napomenuo da je Njemačka nedugo poslije posljednjeg rata bila značajan investitor u Bosni i Hercegovini.

Novinar Smajić je opisao kako useljenici iz Bosne i Hercegovine, kao i ostalih republika bivše Jugoslavije, doživljavaju Merkel. Ako je suditi prema njegovim riječima, i oni su je prihvatili kao svoju “majku”. Naime, kako je kazao, vide je kao političarku kojoj se treba i mora vjerovati.

“Dosta je učinila za regiju i danas se zalaže da zemlje regije postanu punopravne članice Evropske unije. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ne smije se zaboraviti njemačko-britanska inicijativa koja je zamišljena da pomogne Bosni i Hercegovini da prevlada stagnaciju na putu ka EU. Koliko je politika Merkel privržena Bosni i Hercegovini, dokaz je što je vlada predložila Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. U vladinom saopćenju se navodi da ‘Njemačka preuzima inicijativu da se zemlja još jednom stavi na višu poziciju na međunarodnoj političkoj agendi. Savezna vlada ima veliki interes za razvoj Bosne i Hercegovine i podržava izglede da država postane članica EU’. Mislim da je ovakav stav samo još jedan od dokaza da je Bosna i Hercegovina važna za Njemačku”, zaključio je Smajić.

Stil političkog vodstva i skroman privatni život

I Smajić i Dilberović su saglasni da je Merkel skromna i umjerena osoba. Obojica su napomenuli da je po različitim izborima proglašena za jednu od najutjecajnijih osoba na svijetu. Pa je tako Smajić izdvojio opis prestižnog lista Time kao “kancelarke slobodnog svijeta”.

Dilberović se kao bivši ambasador više puta susreo s kancelarkom i ispričao nam je dojam s tih susreta.

“Riječ je o jednoj vrlo skromnoj i krajnje pristupačnoj osobi. Imate osjećaj kada je gledate na televizoru da ima onu njemačku hladnoću. Ali, vrlo je pristupačna i možete otvoreno razgovarati o svemu. Stekao sam osjećaj da voli otvorene razgovore bez skrivenih namjera. Otvoreno je dijelila stavove”, istakao je.

Zajedno sa suprugom Joachimom Sauerom na Bayreuth Festivalu (Foto: EPA-EFE)Zajedno sa suprugom Joachimom Sauerom na Bayreuth Festivalu (Foto: EPA-EFE)

 

Za njega je Merkel, kako je rekao, savršena kombinacija naučnice i političarke koja je skoro do savršenstva kontrolisala krize – od migrantske krize do pandemije koronavirusa.

“Ljudi su slušali šta govori o pandemiji jer je govorila i kao političarka i kao naučnica”, dodao je.

Dilberović je ukazao i na tvrdnje dugogodišnjih članova CDU-a da je trebala biti prijelazno rješenje bivšeg kancelara Helmuta Kohla.

“Onda je postala stalno rješenje. Kohl ju je u kuloarima CDU-a zvao ‘meine Madchen (moja djevojka)’. Međutim, usavršila se kao ponajbolji kancelar u njemačkoj historiji s vrlo dugim kancelarskim stažom. Njena veličina je i u tome što joj sve ankete idu u prilog. Nijemci je žele, ali ona odlazi na vrhuncu moći, a to govori o njoj kao osobi”, ukazao je.

Zajedno s bivšim Helmutom Kohlom 1991.Zajedno s bivšim Helmutom Kohlom 1991.

 

Svrstao je među političare koji osluškuju javnost i koji će sa čela države odstupiti ostavivši joj ono najbolje. Trenutak kada nije poslušala javnost upravo je bila migrantska kriza.

Dilberović je poručio da je ona pokazatelj drugim ženama da mogu biti puno bolji lideri od muškaraca.

Smajić nam je s druge strane opisao ono što se zna iz njenog privatnog života.

“Zaista vodi jednostavan i skroman život. Često je viđena da u supermarketu sama kupuje namirnice. Njen muž se slabo pojavljivao u javnosti. Ono što je tek nedavno otkrila jeste da suprug uglavnom pere veš, da sama kuha i da u bašti uzgaja vlastiti krompir. Doduše, nije otkrila da li ga sama okopava. Ne bih mogao dati precizan odgovor o utjecaju takvog privatnog života na političke stavove ili vođenje države, jer je zaista teško izvući zaključak iz onog što nije dobro poznato, a to je njen privatni život. Ono što sigurno mogu reći je da njene političke stavove dijele mnogi koji žele mir u svijetu, suživot i blagostanje”, rekao je.

Nesumnjivo, riječ je o državnici

Svi naši sagovornici su jedinstveni u stavu – Angela Merkel je od političarke postala državnica.

“Znajući njen privatni i porodični život te da ulazimo u politiku s porodičnim pedigreom i odgojem, riječ je o osobi koja definitivno ima kućni odgoj. Definitivno jeste bila političarka, ali je izrasla u državnicu. Razlika između državnika i političara je u tome što se političar brine u predstojećim izborima, a državnik se brine o sljedećoj generaciji. Brinula se o tome šta slijedi i zaslužuje titulu rijetkih državnika u Evropi. Dosta političara koji vode i velike zemlje podliježe primamljivim porukama i onda zaglibi u populizmu. Merkel nije mogla sebi dozvoliti taj luksuz i to nije htjela uraditi zbog Njemačke i njene prošlosti”, rekao je Dilberović.

Smajić ne misli da će biti posljednji državnik vremena u kojem živimo, ali smatra da trenutno ne postoji političar na svijetu koji će postići ono što je ona postigla.

“Sigurno da Merkel ulazi u historiju kao političarka koja je svojim načinom vođenja zemlje i pogledima na svijet u znatnoj mjeri utjecala na mnoge odluke kako u EU tako i svijetu. Ne smijemo zanemariti da je nekoliko godina zaredom zauzela prvo mjesto na listi stotinu najutjecajnijih žena svijeta američkog poslovnog magazina Forbes”, dodao je.

Profesor Mujkić se nada da ona neće biti posljednja državnica.

“Možemo razlikovati nekoliko kategorija. Postoje birokrati i ona to nikada nije bila. Postoje populisti, što pogotovo nikada nije bila. Ona je evoluirala u državnika ili osobu koja ima jasnu viziju ne samo za Njemačku. Svoju državu je uvijek gledala u kontekstu EU. Gleda širu sliku i to je razlikuje od drugih vođa. Većina lidera samo prati ankete i pokušava da izađe ususret očekivanjima građana. Sjetimo se samo njenog izuzetno humanog načina rješavanja migrantske krize. Protivno svim anketama je prihvatila milion migranata i izbjeglica. Po tome vidite da je među rijetkim političarima koji mogu sagledati opće dobro”, zaključio je.

Postavili smo mu i jedno hipotetičko pitanje: da je državljanin Njemačke, da li bi glasao za Angelu Merkel? Prema Mujkićevim riječima, on pripada lijevom političkom spektru pa bi prije glasao za Ljevicu (Linke) ili Zelene. Ali, ponovio je da će je historija upamtiti zbog državništva, za razliku od mnogih drugih političara.

“Dijamantne ruke” Angele Merkel (Foto: EPA-EFE)

 

Pamtit će se i po upečatljivom položaju ruku u predjelu stomaka – položaju u obliku dijamanta. Takvo njeno držanje se tumači kao odraz njene politike – smirenost i snaga. To je uprizoreno i mozaikom kao svojevrsnim predizbornim plakatom CDU-a.

Leave a Comment