MINIMALAC SE NE ODREĐUJE UZ JANJETINU, I NJEGA NE ODREĐUJU POLUPISMENI SINDIKALISTI: HURTIĆ ZA HAYAT ODGOVORIO I ŠATOROVIĆU

 

Gost emisije Dobar dan BiH bio je ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, savjetnik federalnog premijera.

Minimalne plaće su problematične na prvom mjestu jer su minimalne. Minimalac niko ne želi, ali su na njega osuđeni mnogi. Zato je sasvim razumljiva borba radnika i njihovih predstavnika u nastojanju da to minimalno bude jasno definisano i što maksimalnije može. Posljednjih dana često čujemo zahtjeve usmjerene prema Vladi Federacije da se usvoji Zakon o minimalnoj plaći te da ona bude 1.000 maraka.

  • Postoje zakonske norme koje jasno definiraju način kako se utvrđuje i suklađuje minimalna plaća. Radi se o Zakonu o radu koji je to vrlo jasno definirao, prema tome donošenje novog zakona mimo zakona o radu je nepotrebno, čak nezakonito. Ovdje se ne radi o iskrenoj inicijativi onih koji taj zakon predlažu, nego se radi o politizaciji jedne vrlo osjetljive teme za radnike i to ne treba komentirati. Osim toga, u većini zemalja u svijetu to se utvrđuje na osnovu zakona o radu i vlada donosi uredbu kojim se to radi – kazao je Hurtić.
Hayat

Na pitanje, da li uz postojeće zakonsko rješenje definisano kroz Zakon o radu, ipak je možda neophodno imati Zakon o minimalnoj plaći kojim bi se preciznije definisale stvari važne za ovaj dio radničkog prava, Hurtić napominje da nema potrebe, jer zakon o radu, član 78, jasno definira na koji način se utvrđuje i usklađuje minimalna plaća, dakle donošenjem uredbe od strane vlade kroz metodologiju o izračunu i usklađivanju najniže plaće koju radi Zavod za programiranje, kako bi se izbjegla politizacija, i kako bi mi konačno u ovoj zemlji dočekali, ono što se već dugo radi u svijetu, da se minimalna plaća utvrđuje ne populistički, ne u kafanama uz janjetinu, nego uz ekonomske analize i uzimanje ozbiljnih ekonomskih parametara u obzir – naglasio je.

Hayat

Dodaje da radnici u Federaciji u BiH ni na jedan način nisu oštećeni.

– Sve je to definirano. Oni koji predlažu zakon o minimalnoj plaći, prije svega mislim na SDP i njihovi neki sindikalni sateliti, mogli su donijeti zakon o minimalnoj plaći kad su bili na vlasti prije nekih šest, sedam godina, nije im to padalo napamet nego se sad odjednom sjetili toga. Prema tome, ne radi se o iskrenoj inicijativi kojom bi se pomoglo radnicima, nego o politizaciji i izbornoj kampanji.

Hayat

Hurtić je prokomentarisao i da se u javnosti spominje iznos od 1.000 maraka, kada je riječ o prosječnoj plaći, a shodno ekonomskim pokazateljima i okolnostima u Federaciji.

  • To je mimo pameti, to je smiješno i vrijeđa inteligenciju. Mogu samo reći, zašto ne 2.000 maraka. Neću da kažem 2.000 maraka, zato što bih onda ispao duplo veća budala nego neki Šatorović i duplo veći licemjer. Dakle, postoje ekonomske analize koje treba da kažu na kojem nivou treba biti plaća, a ne tamo neki polupismeni sindikalisti. Oni koji predlažu 1.000 maraka, ne predlažu da bi pomogli radnicima, nego imaju neku propagandu, žele da pomognu svojim političkim gospodarima. To bi apsolutno vodilo u jedno masovno otpuštanje, mi smo u jeku pandemije, ekonomija je još krhka i guranje radnika u „sivu ekonomiju“, takve jedne inicijative ne treba diskutirati. Cijenim medije, ali zaista je smiješno govoriti o takvim inicijativama, pogotovo od nekih ljudi koji ne znaju pravilno izgovoriti „minimalna plaća“, a kamoli da odrede visinu – kazao je, između ostalog, ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, savjetnik federalnog premijera, gostujući u emisiji Dobar dan BiH.

(Ismar Imamović)

Video pogledajte OVDJE.

Leave a Comment