Općinski sud Sarajevo: Poraz Janje Jovanović i pobjeda Elme Zorabdić

 

 

U prošlom tekstu smo predstavili reakciju sudije Elme Zorabdić  protiv rješenja Janje Jovanović, predsjednice Općinskog suda u Sarajevu , koja je donijela odluku o isključenju sudije Ivane Krželj sa svih predmeta u slučaju Sarajevo Tower.

Podsjećamo da je Zahtjev za isključenje sudije Ivane Krželj 29.01.2021.godine podnijela kompanija ANS Drive, koji su mjesecima prethodno pokušavali da se ‘otarase’ sutkinje sa više predmeta u sporu oko projekta ‘Sarajevo Tower’, a koji vode suinvestitori ANS Drive i Smart Invest. Na ovaj zahtjev Ans Drive-a je predsjednica Općinskog suda Janja Jovanović pozitivno odgovorila i razriješila sutkinju sa svih predmeta, nakon čega je CMS sistem dodijelio predmet sutkinji Elmi Zorabdić.

♦♦♦

Demokratska inicijativa i elaboracija sudije Elme Zorabdić

Sudija Elma Zorabdić je na ovu odluku Janje Jovanović reagovala žestoko, hrabro i argumentovano. Zatražila je od predsjednice Janje Jovanović da preispita odluku o isključenju Ivane Krželj, apelujući: ”da sud ne smije dozvoliti da stranka u postupku vrši ovako opasnu zloupotrebu prava, jer se sve radnje isključenog sudije ukidaju, sve skupa dovodi do pravne nesigurnosti, te u konačnici obesmišljava sam institut suda i suđenja (stranka određuje koji će joj sudija suditi).”

Elma Zorabdić je elaborirala cijeli niz članova ZPP-a, ponudila se da ona sama adresira rješenje spornog pitanja pred Vrhovnim sudom FBiH ukoliko bi Janja Jovanović stavila svoje rješenje van snage, jer je to neophodno kako Vrhovni sud ne bi odbacio incijiativu Elme Zorabdić iz formalnih razloga, te ponudila niz rješenja i tumačenja zakonskih odredbi sa ciljem zaštite pravosuđa od zloupotreba.

Reakcija Elme Zorabdić se nije mogla napisati bez truda i posvećenosti, jer je u duhu demokratičnosti veoma iscrpna, detaljna i analitična.

Autokratska, nepoštena i štura odbijenica Janje Jovanović

Janja Jovanović je odgovorila u maniru staljinističkih vremena i poslala kratku direktivu smatrajući da nema potrebe da obrazloži svoj stav: ”Vaš zahtjev za preispitivanje rješenja o isključenju sudije Ivane Krželj od daljeg rada na navedenom predmetu je neosnovan”.

Da poštovani čitaoci, ovo je sve što je Janja Jovanović smatrala da treba reći kao odgovor na 3 stranice gusto kucanih argumenata koje je Elma Zorabdić napisala u svom zahtjevu za preispitivanje rješenja o isključenju sudije. Nema tu nikakve elaboracije, niti argumenata, to je jedna bezobrazna rečenica koja na nepošten i ponižavajući način odgovara na iskren i pošten trud jedne sutkinje koja je ustala protiv zloupotrebe pravosuđa.

Ovo je očigledan dokaz kako vlastodržci u pravosuđu u korijenu uništavaju svaku nadu da se pravosuđe može reformisati i osloboditi sumnjivih i okoštalih struktura. U nastavku možete pogledati odgovor Janje Jovanović.

Da li je u pravu Elma Zorabdić ili Janja Jovanović?

Etika.ba je kontaktirala vrhunske domaće i svjetske stručnjake da propita ko je u pravu u suprotnim stavovima između Elme Zorabdić i Janje Jovanović i nepobitno je zaključeno da je Janja Jovanović u krivu.

Naime, spor se vodi oko situacije u kojoj je ANS Drive 26.01.2021. godine podnio tužbu za klevetu protiv sudije Ivane Krželj u sudu u Visokom, za rečenicu koju je Ivana Krželj izgovorila na ročištu koje je održano 21.10.2020.godine. Sutkinja iz Visokog Nina Mujagić je 27.01.2021.godine, suprotno stavu Vrhovnog suda FBiH, otpremila tužbu na odgovor sutkinji Ivani Krželj, koju je ova zaprimila 01.02.2021.godine.

Po članu 60, stav 1 Zakona o parničnom postupku FBiH je regulisano: Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom. 

U članu 357, stav 1, se reguliše kada sudija ne može vršiti sudijsku dužnost (isključenje), a u tački 4 stoji: ako između sudije i stranke teče neka druga parnica;

Ako pogledamo gore navedenu situaciju i pobrojane članove možemo zaključiti sljedeće:

Bez obzira što sutkinja iz Visokog, Nina Mujagić, nije smjela odaslati tužbu, već je istu po stavu Vrhovnog suda morala odbaciti, ona je istu odaslala i na taj način aktivirala član 60, stav 1 ZPP-a, po kojem je parnica počela teći danom kada je Ivana Krželj kao tužena zaprimila tužbu.

Sutkinjom Ninom Mujagić iz Visokog i njenim nepravnim postupanjem se ovom prilikom nećemo više baviti, iako bi nadležni istražni organi trebali istražiti zašto je ona tužbu ANS Drive-a tako ekspresno procesirala (u roku od 24 sata), pritom radeći protivno stavu Vrhovnog suda FBiH.

Međutim, kada prihvatimo činjenicu da je parnica počela teći, dolazimo do člana 357, stav 1, tačka 4, u kojem se kaže da sudija ne može vršiti sudijsku dužnost (isključenje) ako između sudije i stranke teče neka druga parnica.

Ovo je momenat oko kojeg postoji elaborirani stav Elme Zorabdić da se sudija Ivana Krželj NE TREBA isključiti i šturi autokratsko-birokratski stav Janje Jovanović da se sudija Ivana Krželj TREBA isključiti.

Elma Zorabdić kaže sljedeće u svojoj reakciji na rješenje:

”S tim u vezi, cijenim da u konkretnom slučaju nije bilo razloga za isključenje postupajuće sudije Ivane Krželj, te da se na opisano činjenično stanje nije mogla primjeniti odredba člana 357. stav 1. tačka 4. ZPP-a. Ovo iz razloga što navedena odredba propisuje da sudija ne može vršiti sudijsku dužnost (isključenje) ako između sudije i stranke teče neka druga parnica. Dakle, logičnim tumačenjem ove odredbe zaključuje se da moraju biti ispunjena dva kumulativna uslova da bi se sudija isključio iz postupanja u nekom predmetu i to: a) da između sudije i stranke već teče druga parnica i b) da ista nije u vezi sa predmetom u kojem postupa sudija čije se isključenje traži. Ratio legis ove zakonske odredbe trebao je i morao biti, u šta sam potpuno uvjerena, da omogući strankama pravo na fer i pravično suđenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudijom, kao i da zaštiti sudiju od postupanja u predmetima gdje bi mogla doći u pitanje njegova nepristrasnost (da ne sudi strankama sa kojima je već u sporu). Svrha donošenja ovakve odredbe sigurno nije bila da stranke tuže sudiju koji postupa u predmetu, a kako bi potom tražili isključenje tog sudije, jer bi se to kosilo sa svim drugim odredbama ZPP-a kao i drugih zakona i propisa, te bi bilo u suprotnosti sa svima načelima parničnog postupka. Konačno, stav u vezi tužbi koje podnose stranke protiv sudija, a u vezi sa obavljanjem sudijske dužnosti, jasno je zauzeo i Vrhovni sud FBiH u Zaključku Građanskog odjeljenja tog suda od 26.10.2009. godine, a prema kojem se takve tužbe odbacuju radi građansko-pravnog imuniteta koji uživa sudija.

Budući da u ovoj pravnoj stvari nije ispunjen nijedan od dva kumulativna uslova, jer je sudija Ivana Krželj postupala od samog početka u ovom predmetu i između nje i tužitelja ANS DRIVE d.o.o. Sarajevo nije tekla druga parnica, već je tužitelj podnošenjem tužbe u toku postupka imenovanu sudiju tužio u vezi sa ovim predmetom, to je sasvim jasno da ne postoje razlozi za isključenje sudije i da u ovoj pravnoj stvari nije moguće primjeniti član 357. stav 1.član tačka 4. ZPP-a.”

Janja Jovanović kaže sljedeće u svom rješenju:

”…s obzirom da je između tužitelja ANS Drive i postupajuće sudije Ivane Krželj, kao tužene počela da teče druga parnica, te da postupajuća sudija ne može vršiti sudijsku dužnost u navedenim predmetima, radi čega se na osnovu člana 359 stav 1 Zakona o parničnom postupku usvaja zahtjev za isključenje.”

Dokaz da je Elma Torabdić u pravu, a Janja Jovanović u krivu

Dokaz se ne nalazi u članovima ZPP-a koje je Janja Jovanović pomenula, već u onim koje je preskočila.

Pomenula je članove:

član 357, stav 1. tačka 4: ako između sudije i stranke teče neka druga parnica; i

član 359 stav 1: o zahtjevu za isključenje ili izuzeće sudije odlučuje predsjednik suda;

Šta je Janja Jovanović preskočila?

Preskočila je član 358, stav 1, koji reguliše sljedeće: Stranka podnosi zahtjev za isključenje, odnosno izuzeće sudije čim sazna da postoji neki od razloga za isključenje, odnosno izuzeće, a najkasnije do završetka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do donošenja odluke.

Poštovani čitaoci, obratite pažnju na riječi ‘čim sazna’ iz gornjeg člana zakona. Ove dvije riječi sastavljane od 8 slova pobijaju rješenje Janje Jovanović i apsolutno dokazuju riječi sudije Elme Zorabdić u vezi člana 357, stav 1, tačka 4 u vezi isključenja: ” Svrha donošenja ovakve odredbe sigurno nije bila da stranke tuže sudiju koji postupa u predmetu, a kako bi potom tražili isključenje tog sudije, jer bi se to kosilo sa svim drugim odredbama ZPP-a kao i drugih zakona i propisa, te bi bilo u suprotnosti sa svima načelima parničnog postupka.”

Legendarno ”čim sazna”

Dakle, Ans Drive je podnio zahtjev za isključenje sudije Ivane Krželj 29.01.2021.godine.

U zahtjevu se kaže da je sutkinja Ivana Krželj 21.10.2020.godine na ročištu izrekla rečenicu za koju ANS Drive smatra da je to kleveta i da je zbog toga Ivana Krželj izgubila profesionalnu nepristrasnost.

Zbog toga se ANS Drive odlučuje da podnese tužbu za klevetu 26.01.2021.godine, te u zahtjevu za isključenje sudije Ivane Krželj navodi sljedeće: ”Društvo ”ANS Drive” d.o.o. Sarajevo ističe da je uslov pravovremenosti koji je propisan ZPP-om ispunjen u potpunosti, jer društvo ”ANS Drive” d.o.o. Sarajevo podnosi ovaj Zahtjev odmah nakon ostvarenja zakonskog razloga. Dokaz: Tužba od 26.01.2021.godine sa potvrdom o prijemu dokumenta.”

Ova izjava ANS Drive-a je sama po sebi dokaz da su oni planirali i izveli zloupotrebu prava.

Naime, gore citirani član 358, stav 1 kaže da stranka podnosi zahtjev za isključenje, odnosno izuzeće sudije čim sazna da postoji neki od razloga za isključenje, odnosno izuzeće.

Hajde sad da vidimo šta je to ANS Drive saznao i kad je saznao.

ANS Drive je saznao da je sudija Ivana Krželj nešto izjavila na ročištu i oni su smatrali da je Ivana tom izjavom izrekla klevetu i izgubila profesionalnu nepristrasnost. To što je Ivana izjavila, a ANS Drive-u se nije svidjelo, po članu 358, stav 1 su morali odmah po saznanju, tj. po legendarnom čim sazna, podnijeti zahtjev za isključenje ili zahtjev za izuzeće.

Da li je ovo bio razlog za isključenje ili izuzeće moraćemo analizirati kroz citiranje cijelog člana 357.

XIX – ISKLJUČENJE I IZUZEĆE

Član 357

(1) Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost (isključenje):

1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovlaštenika, saobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak;

2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili mu je bračni, odnosno vanbračni supružnik srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to da li je brak prestao ili nije;

3) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika ili ako između njega i stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke postoji zajedničko domaćinstvo;

4) ako između sudije i stranke teče neka druga parnica;

5) ako je u istom predmetu učestvovao u postupku medijacije, ili u zaključenju sudske nagodbe koja se pobija u parnici, ili je donio odluku koja se pobija, ili je zastupao stranku kao advokat;

6) ako je u stečajnom postupku učestvovao u donošenju odluke povodom koje je došlo do spora.

(2) Sudija može biti izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (izuzeće).

♦♦♦

Po principu da se Zahtjev za isključenje, odnosno izuzeće mora podnijeti po legendarnom ”čim sazna”, proizilazi da je ANS Drive mogao Ivaninu rečenicu sa ročišta podvesti jedino pod član 357, stav 2 koji reguliše izuzeće sudije, a ne pod stav 1 koji reguliše isključenje sudije.

ANS Drive nikako Ivaninu rečenicu nije mogao podvesti pod stav 1 ovog člana kojim se reguliše isključenje i tačku 4 koja predviđa isključenje ako između sudije i stranke teče neka druga parnica, jer u momentu kada je ANS Drive saznao za Ivaninu rečenicu koja im se nije svidjela, tada nije postojala nikakva parnica koja teče između Ivane Krželj i ANS Drive-a.

Šta je ANS Drive uradio? Oni su se odlučili da ne postupe po principu ”čim sazna” i ne podnesu zahtjev za izuzeće jer im to nije izgledalo dovoljno jako da sklone Ivanu Krželj sa slučaja, već su se odlučili da odustanu od tog svog prava i da stvar rješavaju putem podizanja tužbe za klevetu. Oni su smatrali da je bolje da podignu prvo tužbu za klevetu, kako bi onda na taj način kreirali pravno stanje da parnica teče, pa da tek po tom osnovu traže Zahtjev za isključenje.

Međutim, ovdje su se prekombinovali i napravili grešku koja njihov Zahtjev za isključenje čini nedozvoljenim. Zakonodavac koji je usvojio aktuelni ZPP očito je mudro imao na umu da treba ubaciti ovih osam slova u vidu dvije riječi ”čim sazna” u Zakon o parničnom postupku, kako bi se izbjegla manipulacija da stranka sama tuži sudiju i tako fabrikuje isključenje sudije. Jer značenje riječi ”čim sazna” nesporno upućuje na situaciju kada stranka sazna za neki događaj koji se desio izvan poduzimanja radnji same stranke.

Nelogično bi bilo pod ovaj član podvesti aktuelnu situaciju u kojoj se ANS Drive prekombinovao, jer bi to onda izgledalo ovako: ”ANS Drive je odmah ‘čim je saznao’ da je on sam, tj. Ans Drive podnio tužbu protiv sudije, predao zahtjev za isključenje”. Mogli bi do kraja ovu nelogičnost ilustrovali sljedećim primjerom, npr.: ”Haso je odmah ‘čim je saznao’ da je on sam, tj. Haso ukrao novčanik Muji, otišao u policiju (Haso otišao) i tražio nagradu zato što je taj isti Haso spreman otkriti gdje se nalazi novčanik. Ova odredba logično funkcioniše jedino u situaciji kada je akter saznao za neki događaj koji nije sam planirao i izveo, npr.: ”Haso ‘čim sazna’ da je Mujo ukrao Fati novčanik, ode u policiju i traži nagradu da kaže gdje je Mujo sakrio novčanik.”

Zbog toga se član 357, stav 1, tačka 4: ako između stranke i sudije teče neka druga parnica, može primjeniti jedino u situacijama kada stranka i sudija već imaju neku parnicu i onda npr. CMS sistem tog sudiju dodijeli u neki drugi predmet toj istoj stranci, onda stranka ‘čim sazna’ podnosi Zahtjev za isključenje i prilaže dokaz da parnica već teče. Znači stranka je ‘čim saznala’ za neki događaj izvan njene kontrole i tada ima pravo da podnese Zahtjev za isključenje.

U ovoj situaciji kada stranka sumnja u nepristrasnost sudije zbog ponašanja istog u sudnici ili van nje mora podnijeti Zahtjev za izuzeće, jer jedino tada važi princip ”čim sazna”, a nipošto ova odredba ne predviđa da stranka učini dodatni korak u vidu vlastite tužbe pa da onda tvrdi da je ”čim saznala od same sebe da je podnijela tužbu”.

ANS Drive je mogao da bira da svoju satisfakciju zadovolji ili Zahtjevom za izuzeće ili tužbom za klevetu. Izborom ANS Drive-a da podnese tužbu za klevetu je izgubio pravo da podnese Zahtjev za izuzeće (jer nije uradio odmah, tj. ‘čim’), a nije podnošenjem tužbe po ZPP-u dobio pravo da podnese Zahtjev za isključenje (jer nije zadovoljio princip da  ‘sazna’ za postojanje razloga za isključenje koji nije samostalno fabricirao).

EPILOG:

Ovo sve što smo prethodno elaborirali je predviđeno u članu 358a, stav (1): Nepravovremen, nepotpun i nedozvoljen zahtjev za isključenje ili izuzeće odbacit će sudija ili vijeće pred kojim se postupak vodi.

Nesporno je Zahtjev za isključenje nedozvoljen, jer riječi ”čim stranka sazna” govore da to ne može biti događaj koji je sama stranka producirala u vidu tužbe, već to mora biti nešto što stranka sazna da se desilo izvan planiranja i produkcije događaja same stranke.

Ovdje možemo razmišljati o mogućnosti koju je imala sudija Ivana Krželj da u skladu sa nepoštovanjem principa ”čim sazna” od strane Ans Drive-a, samostalno odbaci Zahtjev za isključenje, ali pošto je ANS Drive svoj Zahtjev za isključenje naslovio na Janju Jovanović, a ova podržala taj zahtjev, proizilazi da je Janja Jovanović preuzela odgovornost, propustila da u svom rješenju elaborira članove 358 i 358a, te donijela odluku protivnu Zakonu o parničnom postupku FBiH.

Janja Jovanović je sama kriva za ovu bruku i sramotu koju je napravila i tome ima zahvaliti svojoj namjeri ili gordosti zbog koje joj je bilo iz poniženja da malo bolje pročita i prouči kako ju je nasavjetovala i uputila u zakon sudija Elma Zorabdić.

Nesporno je da sudija Elma Zorabdić ima zahvaliti svom demokratskom pristupu, spremnosti za borbu i otvorenosti prema nebirokratskom tumačenju zakona za ovaj epilog u kojem je 8 slova potpuno diskreditovalo namjeru i znanje Janje Jovanović, a u pravosudnu orbitu znanja, ispravnih namjera i zdravog razuma lansiralo sudiju Elmu Zorabdić.

Nastaviće se…

Leave a Comment