Plinovod u BiH je star 40 godina: Potrebna rekonstrukcija i i više interkonekcija

 

 

Salkić nam je na početku pojasnio da BH Gas upravlja i održava plinovod na dijelu Federacije BiH te je kazao da je on u dosta dobrom stanju u smislu njegovog održavanja i ulaganja u njega u posljednjih nekoliko godina.

“U dijelu od granice od Drine prema Kladnju do naše prve stanice na kojoj preuzimamo ne znamo u kakvom je stanju plinovod s obzirom na to da taj dio održavaju kolege iz Republike Srpske. Bez obzira na to plinovod je star oko 40 godina i spreman je da se mijenjaju cijevi i druge stvari za uredno snabdijevanje s tog pravca. U svojim investicionim planovima u naredne dvije godine ćemo nastojati zamijeniti kompletnu mrežu Semizovac – Zenica”, kazao je Salkić.

Snabdijevanje plinom je uredno i nema bojazni od nestanka

Put prirodnog gasa, od velikih nalazišta zemnog gasa u dalekom Sibiru na sjeveru Rusije do krajnjih korisnika, dug je oko 5.000 kilometara, a prolazi kroz Ukrajinu, Mađarsku i susjednu Srbiju, a u Bosnu i Hercegovinu ulazi u mjestu Šepak kod Zvornika.

S obzirom na starost plinovoda, kako je dodao Salkić, umanjene su i njegove tehničke mogućnosti jer je on projektovan da radi na 50, a trenutno radi na cca 30 bara.

“Međutim, ne možemo garantovati za onaj dio plinovoda kojim upravljaju kolege iz RS-a i to je onaj dio putem kojeg plin ulazi iz Srbije u BiH. Dakle, kao što je svima poznato, Energoinvest plin kupuje od Gazproma i preuzima na granici Ukrajine i Mađarske kroz Beregovo”, pojasnio je naš sagovornik.

S obzirom na to da nije poznato u kakvom su stanju cijevi u dijelu koji održava RS, interesovalo nas je može li doći do toga da se zbog dotrajalih cijevi plin u Sarajevo doprema cisternama.

“Ne može se toliki grad poput Sarajeva snabdijevati na taj način, pogotovo zimi kada smo jučer imali najhladniji dan dosad. Bilo je uredno snabdijevanje, ali su zakupljeni gotovo svi kapaciteti u transportu i upravo zbog toga je Vlada FBiH stavila kao jedan od prioritetnih projekata južnu interkonekciju kako bi se njenom izgradnjom upravljalo i ventilom i ulazom plina u BiH, kako bi se uvijek znale snage plinovoda te da se 100-postotno upravlja tehničkim mogućnostima samog plinovoda. Trenutno je uredno snabdijevanje plinom i nema nikakve bojazni da će doći do njegovog nestanka, nismo dužni nikome i ispunjavamo sve svoje obaveze”, ispričao nam je.

Međutim, kako je dodao, geopolitika diktira tako da se sa svih strana grade plinovodi i jedna od interesnih zona Gasproma jeste “Sjeverni tok 2” i “Turski tok”.

“Taj Turski tok ili Balkanski ide preko Crnog mora preko Turske, Bugarske, Srbije gdje je mogućnost da BiH s tog pravca promijeni postojeći pravac. S druge strane, tu je Sjeverni tok, ali njegov pravac je za Njemačku, nije za Balkan. Pored njih imaju i drugi izgrađeni plinovodi kao što je Taptanak, a tu je i naš projekt južne interkonekcije koji bi trebao donijeti sigurnost u snabdijevanju da se sa više izvora može dobavljati plin, ali u ovom slučaju još smo na tom pravcu iz Mađarske preko Srbije i preuzimanju gasa na granici između Ukrajine i Rusije”, naveo je Salkić.

Južna interkonekcija će stvoriti sigurnost u snabdijevanju plinom

Kada je riječ o južnoj interkonekciji, Salkić je kazao da je održan važan sastanak nedavno u Mostaru gdje su nacionalni gasni transportni sistemi Plinacro (Hrvatska) i BH Gas (BiH) dogovarali postavljanje tehničkih detalja te je potpisana i tačka spajanja, tačnije, gdje će se koordinate simbolično spojiti.

Riječ je o plinovodu Dugopolje – Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Novi Travnik s odvojkom za Mostar.

“Idejni projekt je gotov, trasa je poznata i ove godine trebamo samo još završiti glavni projekt da on bude gotov do početka 2022. godine i onda ćemo već tada raspisivati tender za izvođača radova. S druge strane, kolege su nas informisale da su oni već završili jedan korak ispred nas, ostalo je još nekih 50 kilometara da izgrade prema Splitu i već imaju građevinsku dozvolu koja im vrijedi neke tri godine koliko je i nama potrebno da izgradimo svoj dio, tako da je s hrvatske strane tehnički sve pripremljeno za izgradnju plinovoda”, istakao je.

Sada se pregovara o načinu finansiranja južne interkonekcije, naveo je da postoji mogućnost za aranžman s EBRD-om, a BH Gas je svakako spreman uložiti sredstva za ovaj projekt.

“Cijeli projekt košta oko 100 miliona eura i samim tim ovim projektom ispunjavamo neke obaveze koje smo preuzeli prema Evropskoj uniji da imamo sigurnost snabdijevanja i da našim industrijama osiguramo mogućnost s koje strane će uvoziti plin i po kojoj cijeni te da se jednim dijelom skine neka vrsta monopola. Stvorit će se jedna sigurnost kod građana koji se griju, a pogotovo kod planiranih investicija svih privrednika koji dolaze u BiH gdje neće biti problema u vezi s prijetnjom ‘zavrtanja’ plina”, dodao je.

Leave a Comment