Irnela Bajrović: Trenutne vakcine nisu dugotrajno rješenje

Mlada bh. naučnica u budućnosti predviđa prelazak na vakcine koje su temperaturno stabilne, dakle ne ovise o visini temperature u kojima se nalaze.

Irnela Bajrović rođena je u Sarajevu, ali je odrasla i školovala se u SAD-u

 

Irnela Bajrović rođena je u Sarajevu, ali je odrasla i školovala se u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je diplomirala biohemiju na Univerzitetu Texas u Austinu, a potom, u oktobru 2020. godine, doktorirala na temu “Razvoj i karakterizacija termostabilnih tankih filmova kao novog oblika doziranja vakcina”. Trenutno je zaposlena u vodećoj i poznatoj firmi čija je misija posvećena razvoju genetskih materijala, a njen posao je da razvija Odjel za formulacije genetskih terapija. Vjeruje da je svaka osoba na svijetu rođena s darom koji može iskoristiti da učini svijet boljim mjestom za živjeti.

“Od ranog djetinjstva uvijek sam pokušavala pronaći šta je to što bi mi pomoglo i omogućilo moje nastojanje da izvršim neku promjenu, ali na globalnom nivou, što će pomoći ljudima oko mene. Kroz dosadašnji rad otkrila sam želju za izgradnjom nečega novog, ali i sposobnost za rješavanjem nekog datog problema. Kada sam sve to spojila s ljubavlju prema hemiji, bilo mi je jasno da se trebam baviti i detaljno posvetiti izučavanju ove vrste nauke”, kaže Irnela Bajrović.

Osmoliti su najbitniji sastojak vakcine

Dodaje da je u toku školovanja radila kao asistent profesorima te bila mentorica mladim studentima u laboratoriji.

“Bila sam nagrađena kao najbolji asistent u 2019. godini i jedna od pet dobitnika stipendije ‘PhRMA Foundation Fellowship’, što predstavlja Nacionalnu fondaciju u SAD-u, a koja se sastojala od dvije godine stipendije i podrške za moje akademske studije temeljene na istraživanju koje sam provodila na doktorskoj disertaciji. Staž sam završila u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji [WHO] u Švicarskoj, gdje mi je fokus bio na vakcinaciji i strategiji eliminacije ‘Humani papiloma’ virusa”, priča mlada naučnica.

Kako se tema njene disertacije ticala termostabilnih vakcina, navodi da vakcine mogu biti otporne na temperaturne promjene ako imaju specifičnu kombinaciju osmolita, proteina, polimera i surfaktanta.

“Osmoliti su najbitniji sastojak vakcine, jer se odbijaju od površine biomolekule u vakcini i sprečavaju odvijanje proteina u formulaciji. Ostali sastojci na različite načine sprečavaju degradaciju biomolekula. Naprimjer, šećeri zamjenjuju vodu koja okružuje biomolekulu te kako bi održali trodimenzionalnu strukturu i sveli na minimum kristalizaciju leda tokom koraka zamrzavanja procesa”, objašnjava.

Osvrćući se na tri glavne COVID-19 vakcine koje su odobrene za upotrebu u Evropi i SAD-u: Pfizer – BioNTech, Moderna i Oxford – AstraZeneca, naglašava kako sastojci svih vakcina imaju dvije osnovne svrhe: da efektno induciraju imunu reakciju koja nas štiti od budućih infekcija i da pomognu u održanju stabilnosti i vijeka trajanja vakcine.

Nije neuobičajeno da virus mutira

“Osnovni sastojak zadužen za izazivanje imune reakcije u našem tijelu kod sve tri vakcine je vrsta molekule koja se zove ribonukleinska kiselina, a koja se može naći i u našim ćelijama. Što se tiče sastojaka koji služe za stabilnost vakcine, Pfizer i Moderna vakcine sadrže u sebi vrstu šećera, soli i mikrokapljice masnoće. AstraZeneca vakcina ima i nekoliko dodatnih sastojaka: aminokiseline i soli kao one koje možemo naći u žitaricama i zelenom lisnatom povrću, zatim vrstu šećera i surfaktanta koji se nalazi u sladoledu i šlagu. Ona, također, sadrži etanol, koji pomaže u izazivanju imunološke reakcije”, napominje Irnela Bajrović.

Sve to nije ništa neobično, nastavlja, jer se etanol može naći i u ekstraktu vanile koji koristimo za kolače.

“Jasno je da sve tri kompanije namjerno nisu koristile aluminij, želatinu, proizvode od jaja ili antibiotike kako bi umanjile neusaglašenost. Sastojci cjepiva su apsolutno sigurni i lako se mogu naći u raznoj hrani koju svi svakodnevno jedemo. Dokazano je da su sve tri vakcine efikasne i sigurne za upotrebu”, objašnjava.

Prema njenim riječima, nije neuobičajeno da virus mutira te da postoji dobro zabilježena historija virusa, kao što je gripa, koji rade upravo mutaciju.

Booster doza dovoljna za prevenciju infekcije

“Srećom sa COVID-om, booster injekcije su dovoljne za prevenciju infekcije i za sada nema dokaza da će se nova vakcina protiv COVID-19 morati razviti za borbu protiv najnovije varijante, omicron. Booster injekcije jednostavno pomažu podsjetiti imunološki sistem na patogen i dati mu odgovarajući poticaj za borbu protiv novih sojeva”, govori Irnela Bajrović.

Konstatira da svaku bočicu vakcine kojoj je prošao rok trajanja, naveden od proizvođača, treba odložiti kao propisani medicinski otpad u dogovoru s proizvođačem.

“Budući da se rok valjanosti vakcine protiv COVID-19 može promijeniti, uvijek se treba obratiti proizvođaču kako bi se utvrdili datumi isteka prije nego što se krene u proces uništavanja medicinskog otpada”, kaže sagovornica.

U budućnosti predviđa prelazak na vakcine koje su temperaturno stabilne, dakle vakcine koje ne ovise o visini temperature u kojima se nalaze.

“S trenutnom pandemijom vidimo da nam to predstavlja veliki problem te uviđamo da trenutni model vakcina nije dugotrajno rješenje. Svjetska zdravstvena organizacija poziva na nova istraživanja temperaturno stabilnih vakcina kako bi se napravio napredak i kako bi se zaustavile infektivne bolesti. Kada komercijalne firme shvate da postoje jeftiniji i efektivniji načini pravljena vakcina, njihova proizvodnja će u velikoj mjeri porasti, pritom misleći upravo na termostabilne vakcine”, tvrdi Irnela Bajrović.

Znanje je bogatstvo koje sam izgrađuješ

Mišljenja je da naučnici trebaju obratiti najveću pažnju na korištenje laičke terminologije kada govore javnosti o nekim pojavama.

“Naravno, ne mogu se svi procesi objasniti niti jednostavnim, laičkim jezikom, međutim, mislim da itekako trebamo uložiti trud da sve pojmove koje koristimo pokušamo približiti i objasniti populaciji koja nas sluša. Time stvaramo povjerenje, ali i vjerovanje da će šira javnost bolje reagirati na poruke koje šaljemo. Kao rezultat toga doći će do smanjene potrebe korištenja anegdotskih dokaza te će zavladati smirenija slika odnosa između naučnika i populacije kojoj su namijenjena rješenja problema”, smatra ova mlada naučnica.

Njeni planovi za budućnost bazirani su uvijek na trenutnim stanjima i inspiracijama, dakle želja za stjecanjem novih znanja se samo povećava, a trud i rad prisutni su kao što su bili i prvog dana kada je počela školovanje.

“Cijenim da je znanje bogatstvo koje sam izgrađuješ, sam odlučuješ koliko ti ga je potrebno, koliko ćeš ga potrošiti, a koliko ćeš zadržati za sebe. Moja želja je da ostanem na samom vrhu nauke te da eventualno svoja znanja i iskustva prenesem na mlađe i starije generacije, kako u trenutnom okruženju u SAD-u, tako i mojoj Bosni i Hercegovini. Jer to osjećam kao dužnost svog poziva”, podvlači sagovornica.

Uspjeh i lekcija donose neprocjenjivo iskustvo

Mladima poručuje da možda svaki pokušaj neće biti uspjeh, ali će svakako biti lekcija, a spoj uspjeha i lekcija donosi neprocjenjivo iskustvo.

“Ponekad imam osjećaj da nam nedostaje hrabrosti da uradimo određene korake koji mogu biti ključni za našu karijeru, za neko naše istraživanje ili neki naš novi početak. Uvijek nastojim podsjetiti sebe, pa evo i druge mlade ljude, da moramo biti puni samopouzdanja i moramo vjerovati u sebe, u naše projekte, u naš rad, u naše znanje. Trebamo raditi na sebi, ali isto tako trebamo biti ponosni na plodove našega rada. Jedino s ovakvim stavovima i unutrašnjom snagom koju izgradimo u sebi možemo dostići vrhunce svih naših izazova, osvojiti naše misije i na kraju učiniti svijet oko sebe boljim mjestom za življenje. Mladi smo, mi smo budućnost ovoga svijeta i odluke koje donosimo sada polako kroje ono s čime ćemo živjeti u narednim godinama”, zaključuje Irnela Bajrović.

IZVOR: AL JAZEERA

Leave a Comment